Dok cijeli svijet i dalje prati zbivanja u Boliviji nakon ostavke predsjednika Eva Moralesa, u središte medijskog interesa ponovno je došao jedan tamošnji Hrvat kojeg svrgnuti predsjednik optužuje da je glavni krivac za krvave nerede u kojima se tražila njegova ostavka. Riječ je o Branku Marinkoviću, bolivijskom veleposjedniku i multimilijarderu koji već godinama slovi kao najljući neprijatelj komunističkog diktatora Eva Moralesa.
Morales je u optužbama na račun Marinkovića išao tako daleko da je čak izjavljivao kako 'želi po hrvatskom receptu iz Jugoslavije' cijepati i Boliviju. Istovremeno, Marinković se uporno poziva na svog oca i obitelj koja se borila u partizanima protiv nacista. Unatoč svemu, Marinkovića i dalje povezuju s ustaškim pokretom, prozivaju ga za rasizam prema autohtonom stanovništvu i ekstremizam.
Otvoreno neprijateljstvo između Moralesa i ovog Hrvata traje već više od 12 godina. Stoga se treba vratiti malo u povijest.
Za danas 52-godišnjeg Branka Marinkovića hrvatska je javnost prvi put saznala u središnjem televizijskom dnevniku davne 2007. godine. Reportaža je počela riječima:
"Četiri bogate bolivijske provincije prijete autonomijom, a na čelu autonomaša je naš čovjek – Branko Marinković, podrijetlom s Brača."
Vijest je stigla na dan kad je predsjednik Evo Morales u glavnom gradu La Pazu, na zapadu zemlje, slavio prihvaćanje novog prijedloga Ustava koji bi mu omogućio da ostane na vlasti sve do 2018. godine. Te 2007. imao je podršku najsiromašnijih i najbrojnijih Bolivijaca koji su masovno izašli na ulice i oduševljeno pozdravljali novouspostavljeni socijalizam, radujući se, kako su govorili – pravednijoj raspodjeli bogatstava u najsiromašnijoj latinoameričkoj zemlji.
Morales je tada pred razdraganim masama najavio bolje dane i svjetliju budućnost za sirotinju, no već tad su iz stranke Podemos sve to smatrali besmislenim jer prijedlog novog Ustava nije bio izglasan uz potrebnu dvotrećinsku većinu u Parlamentu, a morao je proći i na referendumu. No Evo Morales i njegov Pokret u socijalizam (MAS), uživali su podršku naroda.
Jedan autohtoni Bolivijac u kameru je izdeklamirao:
"Protiv toga su samo veleposjednici - gazde. Od devet bolivijskih pokrajina, četiri su najbogatije sa velikim zalihama prirodnog plina."
Te četiri, koje ujedno graniče s Brazilom, bile su redom: najsjevernija Pando, pa Beni, zatim Santa Cruz i Tarija na jugu. Da su kojim slučajem doista uspjele izboriti autonomiju, pokrile bi teritorij veći od polovice Bolivije, koja je pak površinom velika kao dvije Francuske.
I dok se na zapadu Bolivije, u La Pazu, slavio novi pravedniji poredak, istok Bolivije u svom je središtu – Santa Cruz de la Sierri – okupio skoro isti broj ljudi na ulici koji su skandirali tražeći autonomiju.
Pred masom su se smjenjivali govornici, a jedan koji je dobio najglasniji pljesak bio je upravo Branko Marinković, predsjednik Građanskog odbora za Santa Cruz, koji je predstavio Statut o autonomiji.
"Gospodine predsjedniče, predlažemo Vam da pročitate naš Statut kako biste mogli shvatiti da je to autonomija jedinstva, a ne odcjepljenja", rekao je nakon čega je uslijedio gromoglasni pljesak stotina tisuća ljudi.
Naime, četiri provincije tražile su da dio izdašne zarade od prodaje plina, a koji odlazi središnjoj vlasti u La Pazu, ostane u njihovim rukama. Već tada situacija je bila na rubu građanskog rata. Umjesto da pročita Statut o autonomiji, Evo Morales poslao je 500-tinjak policajaca u neposlušne pokrajine, a susjedni Brazil poslao je na svoju granicu prema Boliviji vojsku kako bi, u slučaju eskalacije, zaštitio i evakuirao oko 250.000 Brazilaca koji žive u provinciji Santa Cruz.
Nakon tih događaja dvije godine se nije ništa znalo o Branku Marinkoviću, da bi 16. travnja 2009. godine stigla dramatična vijest.
O ovom Bolivijcu snimljeno je u Hrvatskoj nekoliko filmova, a poznat je po tome što se borio u Domovinskom ratu i sudjelovao u obrani Laslova.
Bolivijske tajne službe dobile su tada dojavu da skupina pobunjenika namjerava izvršiti atentat na Moralesa, a kad su saznali da se u gradu sakupljaju jake policijske i protuterorističke snage, skupina pobunjenika se sakrila u hotelu Las Americas.
No u ranim jutarnjim satima elitne postrojbe upale su u hotel i tom prilikom ubile Chica. Dio skupine morao je napustiti hitno Boliviju, a policija je kasnije, kako su javili, pronašla nekoliko skloništa u kojima se čuvala veća količina oružja, kao i popis ljudi koje je skupina trebala ubiti.
U toj intervenciji policijskih specijalaca, osim Chica, ubijen je i Irac Michael Dwyer, i Mađar Arpad Magyarosi, dok su dvojica uhapšena. Bili su to također Bolivijac hrvatskih korijena Mario Francisco Tadić i Mađar Elod Taso.
Branko Marinković bio je među 17-oricom koji su hitno morali napustiti Boliviju jer je Morales upravo za Marinkovića tvrdio da je hrvatski separatist koji želi i Boliviju podijeliti i proglasiti autonomiju dijela zemlje. Ujedno, bolivijski državni tužitelj je tvrdio kako je tijekom istrage utvrđeno da je Branko Marinković financijski podržavao urotnike s 200 tisuća dolara, a s njima je doveden u vezu čak i guverner Santa Cruza Ruben Costas, koji im je navodno jamčio sigurno utočište.
Moralesovi protivnici tvrdili su da je cijela akcija u hotelu Las Americas bila obična inscenacija tajnih službi i čista egzekucija, no Morales je ostao pri svom.
Rekao je da Marinković navodno ima veliku moć i svoje pristaše u Santa Cruzu, i to među vlasnicima nalazišta plina i ostalim bogatim veleposjednicima, u koje spada i sam Marinković.
Ipak, 2010. godine tjednik 'Globus' stupio je u kontakt s Marinkovićem koji je svaku mogućnost zavjere protiv Moralesa odlučno odbacio:
"Bolivija je postala narkodržava u kojoj je koncentrirana mafija iz cijeloga svijeta, čiji ljudi stradavaju u krvavim obračunima. Zavladala je neviđena represija i ukinuta je sloboda izražavanja i govora. Nevini ljudi završavaju u zatvoru", rekao je tada Marinković.
Naglasio je da, ako je nekome ugrožen život, onda je to on, a nikako Morales koji izmišlja optužbe na njegov račun i to koristi kao razlog da njegova komunistička vlast progoni svoje neistomišljenike:
"Više nemam legalnog načina da se od toga branim pa sam protiv bolivijske vlade podnio međunarodnu tužbu za povredu ljudskih prava", rekao je tada Marinković, kojeg se sumnjičilo i da je bio upleten u ubojstvo nekolicine Srba u toj zemlji.
"Iz medija sam saznao da je nekolicina Srba ubijena u mafijaškom obračunu. Na čelu narkomafije je Evo Morales i njegova je policija, sigurno, povezana s ovim krvoprolićem, kao što je bila i u mnogo sličnih slučajeva dosad. Da bi se opravdali, upiru prstom u mene", odgovorio je Marinković i već tada najavio da će se vratiti u Santa Cruz de la Sierra u kojem živi i njegova obitelj, i gdje ima tvrtku koja se bavi poljoprivredom.
Otac Branka Marinkovića, bivši je partizan s otoka Brača i odselio se u Boliviju sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća. Oženio se za Crnogorku i tamo su počeli novi život.
U međuvremenu, Marinkovići su postali jedna od najbogatijih bolivijskih obitelji, a kako se piše, u vlasništvu imaju oko 40 milijuna četvornih metara zemljišta, 15.000 grla stoke, kao i tvornicu ulja koja godišnje ostvari promet veći od 100 milijuna dolara.
Danas 52-godišnji Branko Marinković prozvan je zato kraljem soje, a ima i udjele u lokalnoj ‘Banco Economico’. Politički se aktivirao i našao se na čelu oporbene stranke Građanski odbor Santa Cruza. Iako se kao novi vođe pobune spominju i drugi oporbeni čelnici, ime Branka Marinkovića sve se češće spominje kao mogućeg Moralesovog nasljednika.
Istovremeno, oporba na čijem je čelu radikalni desni političar Luis Fernando Camacho - usko surađuje s imućnim bolivijskim Hrvatom Brankom Marinkovićem i njih dvojica su se često zajedno fotografirali i objavljivali te slike na društvenim mrežama. Camacho se pak obogatio kao vlasnik nalazišta prirodnog plina.
Hoće li Hrvat postati novi bolivijski predsjednik moglo bi se saznati u idućim mjesecima. Trenutačno je sigurno da je protiv Moralesa ustao i narod koji ga je sve do nedavno svesrdno podržavao. Naime, prošle godine Morales je trebao otići s vlasti, no on je izigravao Ustav i zakone kako bi se mogao natjecati za još jedan mandat, ao onda je i lažirao rezultate nedavnih izbora.
Stoga je izgubio podršku čak i mešu siromašnima, pa su neredi protiv vlasti buknuli i u glavnom gradu La Pazu. Nagli gubitak potpore rezultirao je Moralesovim bijegom u Meksiko, a možda je to trenutak kad bi se Marinković mogao konačno opet vratiti u rodni Santa Cruz de la Sierra.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site
evo morales smeta desničarima