Pucnjava u kojoj je ubijena 37-godišnja Renee Nicole Good u Minneapolisu izazvala je val prosvjeda diljem Sjedinjenih Američkih Država i stavila pod propitivanje Američku imigracijsku i carinsku službu, poznatiju pod kraticom ICE. Incident se dogodio u jeku pojačanih imigracijskih operacija koje provodi administracija predsjednika Donalda Trumpa, a koje su agente ove moćne agencije dovele u središte napetosti u brojnim američkim zajednicama. No, što je zapravo ICE i koje su njezine ovlasti?
Agresivne akcije i uhićenja na javnim mjestima postali su zaštitni znak agencije otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, ispunjavajući jedno od svojih ključnih predizbornih obećanja o masovnim deportacijama. Predsjednik je značajno proširio proračun, misiju i osoblje ICE-a, pretvorivši je u glavnu polugu svoje imigracijske politike.
Što je ICE i kada je nastao?
Američka imigracijska i carinska služba (ICE) federalna je agencija za provedbu zakona koja djeluje unutar Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS). Osnovana je Zakonom o domovinskoj sigurnosti 2002. godine, kao izravan odgovor na terorističke napade 11. rujna 2001. godine. Njezinim stvaranjem objedinjene su funkcije koje su prethodno pripadale Službi za imigraciju i naturalizaciju te Carinskoj službi SAD-a.
Osnovna misija ICE-a obuhvaća provođenje kaznenih istraga, primjenu imigracijskih zakona, očuvanje nacionalne sigurnosti i zaštitu javne sigurnosti. Agencija je odgovorna za provedbu više od 400 federalnih zakona, s fokusom na carinske prekršaje, imigraciju, prevenciju terorizma i različite oblike trgovine ljudima. S više od 20.000 zaposlenika u preko 400 ureda diljem svijeta, predstavlja najveći istražni ogranak unutar Ministarstva domovinske sigurnosti. Važno je napomenuti da agenti ICE-a prvenstveno provode imigracijske zakone unutar Sjedinjenih Država, dok je za patroliranje granicama zadužena sestrinska agencija, Američka carina i granična zaštita (CBP).
Kada agenti smiju upotrijebiti silu?
Ovlasti agenata ICE-a da koriste silu regulirane su kombinacijom američkog Ustava, federalnih zakona i internih smjernica Ministarstva domovinske sigurnosti. Kao i ostali federalni službenici, agenti smiju upotrijebiti smrtonosnu silu samo u krajnjoj nuždi.
Prema memorandumu DHS-a iz 2023. godine, federalni službenici "smiju koristiti smrtonosnu silu samo kada je to nužno" i kada imaju "razumno uvjerenje da subjekt takve sile predstavlja neposrednu prijetnju smrću ili teškom tjelesnom ozljedom" njima ili drugoj osobi.
Pravni stručnjaci, poput Chrisa Slobogina s Pravnog fakulteta Sveučilišta Vanderbilt, pojašnjavaju da Ustav dopušta upotrebu smrtonosne sile ako osoba predstavlja ozbiljnu opasnost za službenike ili druge ljude, ili ako je počinila nasilni zločin. Međutim, Vrhovni sud SAD-a povijesno je davao široku slobodu službenicima pri donošenju odluka u djeliću sekunde.
Politika agencije specifično se odnosi i na vozila. Smrtonosna sila protiv vozila dopuštena je ako osoba u vozilu aktivno prijeti na drugi način osim samim vozilom, ili ako se vozilo koristi na način koji predstavlja neposrednu prijetnju, a ne postoji druga razumna opcija obrane, poput micanja s putanje vozila. Upravo se na ovu odredbu pozivaju dužnosnici u slučaju Renee Nicole Good, tvrdeći da je "svoje vozilo koristila kao oružje".
Uhićenja i pritvaranje američkih državljana
Agenti ICE-a imaju ovlast zaustaviti, zadržati i uhititi osobe za koje sumnjaju da ilegalno borave u SAD-u. Za razliku od lokalne policije, za takva uhićenja ne trebaju sudski nalog. Iako je njihova primarna meta nedokumentirana populacija, ovlašteni su privesti i američke državljane u ograničenim okolnostima, primjerice ako osoba ometa uhićenje, napadne službenika ili ako agenti sumnjaju da je i ta osoba u zemlji ilegalno.
Unatoč tome, medijska organizacija ProPublica izvijestila je o više od 170 incidenata tijekom prvih devet mjeseci Trumpovog predsjedništva u kojima su federalni agenti protivno njihovoj volji zadržavali američke državljane, sumnjajući da su imigranti bez dokumenata.
Prosvjedi kao odgovor na pucnjavu
Ubojstvo Renee Nicole Good, američke državljanke, izazvalo je bijes koji se brzo proširio iz Minneapolisa na gradove poput New Yorka, Chicaga i Portlanda. Prosvjednici osuđuju brutalnost i prisutnost agenata ICE-a u svojim zajednicama. U Minneapolisu, gradu koji još pamti ubojstvo Georgea Floyda 2020. godine, osjećaji su posebno snažni.
Dužnosnici tvrde da je agent djelovao u samoobrani, ali očevici i lokalni čelnici odbacuju te tvrdnje, opisujući pucnjavu kao nesmotrenu i nepotrebnu. Snimke prolaznika dodatno su potaknule sumnje u službenu verziju događaja. U danima nakon ubojstva, napetosti su eskalirale, a federalne snage su se sukobile s prosvjednicima, što je dovelo do desetak uhićenja. Zbog sigurnosnih razloga, javne škole u Minneapolisu privremeno su otkazale nastavu.
Tko je bila Renee Good?
Renee je bila nagrađivana pjesnikinja, spisateljica, majka troje djece i amaterska gitaristica. Njezini prijatelji i obitelj opisuju je kao iznimno suosjećajnu i dragu osobu.
- Renee je bila jedna od najljubaznijih osoba koje sam ikad poznavala. Bila je izuzetno suosjećajna, cijeli je život brinula o ljudima. Voljela je, praštala i bila je nježna. Bila je nevjerojatno ljudsko biće - rekla je njezina majka Donna Ganger za Minnesota Star Tribune.
Rođena u Colorado Springsu, Good se nedavno s partnericom Rebeccom Good doselila u Minneapolis iz Kansas Cityja. Prema riječima susjeda, par je planirao preseljenje u Kanadu nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima 2024. godine. Good je imala dvoje djece tinejdžerske dobi iz prvog braka, dok je njezin treći i najmlađi sin, šestogodišnjak, ostao siroče jer mu je otac, Tim Macklin, preminuo 2023. godine. Studirala je kreativno pisanje na Sveučilištu Old Dominion, gdje je 2020. godine osvojila prestižnu pjesničku nagradu za svoju pjesmu "On Learning to Dissect Fetal Pigs" (O učenju seciranja svinjskih fetusa). U svojoj biografiji tada je navela da, kada ne piše ili ne čita, "ima filmske maratone i stvara neurednu umjetnost sa svojom kćeri i dva sina".
Što se dogodilo kobnog 7. siječnja?
Incident se dogodio tijekom masovne operacije ICE-a u Minneapolisu, u kojoj je sudjelovalo oko dvije tisuće agenata. Svjedoci i video snimke prikazuju kako se Renee Good nalazila u svom terencu kada su joj prišla dva agenta. Prema iskazima, agenti su joj izdavali proturječne naredbe: jedan joj je vikao da izađe iz automobila, dok joj je drugi naređivao da se odveze. Snimke pokazuju kako Good prvo kreće vozilom unatrag, a zatim naprijed, okrećući volan u pokušaju da zaobiđe agente i napusti mjesto događaja. U tom trenutku, agent koji se nalazio ispred vozila, ali se već počeo micati s njegove putanje, ispalio je tri hica u vjetrobransko staklo, usmrtivši je na mjestu. Analize nekoliko medijskih kuća, uključujući The New York Times i BBC, zaključile su da agent u trenutku pucnjave nije bio na putanji vozila.
Bijela kuća i Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) odmah su stali u obranu agenta. Tajnica DHS-a Kristi Noem izjavila je da je Good "uhodila i ometala" agente cijeli dan, da je "naoružala svoje vozilo" i pokušala pregaziti jednog od njih u "činu domaćeg terorizma".
Sam predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social nazvao ju je "profesionalnom agitatoricom" koja je "nasilno, svojevoljno i opako" pregazila agenta ICE-a.
"Teško je povjerovati da je živ, ali sada se oporavlja u bolnici", napisao je Trump, iako snimke pokazuju da je agent cijelo vrijeme ostao na nogama.
Lokalni dužnosnici oštro su demantirali službenu verziju događaja. Gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey, nakon što je pogledao snimku, bio je izravan.
- Vidio sam snimku i želim svima izravno reći: to su besmislice. Ovo je bio agent koji je bezobzirno koristio moć, što je rezultiralo time da je netko umro, da je ubijen - rekao je Frey i poručio agentima ICE-a: "Gubite se iz Minneapolisa".
Guverner Minnesote Tim Walz također je odbacio tvrdnje administracije.
"Ne vjerujte ovoj propagandnoj mašineriji DHS-a. Svjedoci su potvrdili da Good nije predstavljala prijetnju i da je očito pokušavala otići", napisao je na društvenim mrežama.
Istragu o ubojstvu isprva je vodio lokalni Ured za kriminalističku istragu Minnesote u suradnji s FBI-em. Međutim, samo dan kasnije, FBI je lokalnim vlastima opozvao pristup dokazima, čime je državna istraga praktički onemogućena. Taj potez izazvao je optužbe demokratskih zastupnika o federalnom zataškavanju.
