Minhenska sigurnosna konferencija posljednjih je godina postala mjesto seizmičkih govora koji oblikuju globalne politike, od neslaganja članica NATO-a u vezi Iraka 2003. godine, preko Putinova govora 2007. godine kojim je označio početak novog hladnog rata pa sve do JD Vanceova napada na europske nacije 2025. godine, piše The Guardian.
Ovogodišnja konferencija također je došla do svojeg kraja, a ostaje pitanje: Hoće li se, u svijetu koji se mijenja, Europa "probuditi"? Upravo je o ovome samo nekoliko dana prije početka konferencije govorio francuski predsjednik Emmanuel Macron, istaknuvši kako je "vrijeme da se Europa probudi".
Macron i njemački kancelar Friedrich Merz održali su govore kojima su nastojali zacrtati novi, neovisni put za europske sile, održavajući istovremeno odnose s Washingtonom, a britanski premijer Keith Starmer također se zalagao za bliže odnose s Europom po pitanju obrane te je istaknuo i kako njegova zemlja "nije Britanija iz godina Brexita". Naglasio je isto tako kako bliži obrambeni odnosi između Ujedinjenog Kraljevstva i EU ne podrazumijevaju nikakvo slabljenje odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a ili NATO-a
Marco Rubio, državni tajnik SAD-a, istaknuo je kako je SAD izuzetno povezan s Europom te kako su njihove budućnosti oduvijek bile povezane, a takve će i ostati. Osvrnuo se i na namjeru SAD-a da izgradi novi svjetski poredak te rekao kako su oni spremni to učiniti sami, ali se nadaju da će to ipak moći učiniti zajedno sa svojim "prijateljima ovdje u Europi". Njegov govor održan je samo dan nakon što je YouGov anketa pokazal kako je među šest najvećih europskih zemalja naklonost prema SAD-u na najnižoj točki od početka praćenja prije deset godina.
Ipak, nakon što je konferencija završila, postavlja se pitanje što će dalje biti s Grenlandom i Ukrajinom?
Danska premijerka Mette Frederiksen i njezin kolega na Grenlandu, Jens-Frederik Nielsen, u petak su tijekom konferencije održali 15-minutni sastanak s Rubiom, koji je Frederiksen opisala kao "konstruktivan".
Dan kasnije, međutim, na panelu o arktičkoj sigurnosti rekla je da vjeruje da Trump i dalje želi posjedovati Grenland, unatoč tome što je smanjio svoje nedavne prijetnje da će ga silom zauzeti.
"Svi nas pitaju, mislimo li da je gotovo? Rekla bih da ne, ne mislimo da je gotovo", rekla je Frederiksen.
Osnovana je radna skupina SAD-Danska-Grenland kako bi se raspravljalo o sigurnosnim problemima Washingtona na Arktiku, ali Frederiksen i Nielsen iskoristili su svoj nastup u subotu kako bi rekli da je pritisak na stanovnike otoka bio "neprihvatljiv".
Što se tiče postizanja mira u Ukrajini, Rubio je u petak propustio sastanak s europskim čelnicima na kojem se raspravljalo o Ukrajini, a u svom govoru nije puno govorio o sukobu s Rusijom. Ipak, tijekom konferencije našao je vremena za sastanak s Volodimirom Zelenskim.
SAD bi u utorak trebao biti domaćin trilateralnog sastanka dviju sukobljenih strana, ali Zelenski je u svom govoru istaknuo kako Ukrajina trenutno čini "sve" kako bi okončala rat te je inzistirao kako su održiva sigurnosna jamstva jedini način za postizanje dogovora.
"Amerikanci se često vraćaju na temu ustupaka, a prečesto se o tim ustupcima raspravlja samo u kontekstu Ukrajine", rekao je.
Istaknuo je kako Kijevu trebaju sigurnosna jamstva od SAD-a na najmanje 20 godina prije nego što se može dostojanstveno potpisati mirovni sporazum, a pozvao je na to da se odredi jasan datum za pridruživanje Ukrajine Europskoj uniji.
Minhenska sigurnosna konferencija tijekom godina je postala i mjesto na kojem su budući predsjednički kandidati imali priliku doraditi svoje vanjskopolitičke akreditacije, a ove su godine pak istaknuti demokrati došli u München s porukom da se europski čelnici moraju suprotstaviti Trumpu. Konferenciji su prisustvovali Gavin Newsom, guverner Kalifornije, Ruben Gallego, senator iz Arizone te Gretchen Whitmer, guvernerka Michigana, no najviše pažnje privukla je kongresnica iz New Yorka, Alexandria Ocasio-Cortez, što je dovelo do nagađanja da bi njezina prisutnost mogla ukazivati na moguću kandidaturu za Bijelu kuću 2028. godine.
Opisujući ono što je nazvala "alternativnom vizijom" za ljevičarsku američku vanjsku politiku, Ocasio-Cortez optužila je Trumpa da razara transatlantski savez i da nastoji uvesti "doba autoritarizma".
Na pitanje treba li sljedeći predsjednički kandidat Demokratske stranke preispitati vojnu pomoć zemlje Izraelu, Ocasio-Cortez istaknula je kako "ideja potpuno bezuvjetne pomoći, bez obzira na to što netko učini, nema smisla".
