Znanstvenici brojne pojave povezuju s klimatskim promjenama, iako je neke od njih lakše znanstveno dokazati nego druge, uzročno-posljedična veza postaje jasna kada je riječ o infekcijama bakterijom Vibrio. Ove bakterije uspijevaju u toploj vodi s niskim salinitetom, a upravo se takvi uvjeti sve češće bilježe u Baltičkom moru, gdje temperatura vode raste, a salinitet opada, promjene koje istraživači izravno povezuju s klimatskim promjenama. Kako temperature rastu, raste i broj slučajeva Vibrio infekcija u nordijskim zemljama koje okružuju Baltičko more. Iako su infekcije ovom bakterijom još uvijek relativno rijetke u Europi, zdravstvene institucije poput Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozoravaju na povećan rizik tijekom vrućih ljeta s dugotrajnim toplinskim valovima.
Što su Vibrio bakterije
Vibriozu uzrokuju bakterije roda Vibrio koje žive u bočatim, toplim obalnim vodama s niskim udjelom soli. Tipična europska područja rizika uključuju Baltičko more, Sjeverno more i posebno Crno more. Klimatske promjene dodatno pogoduju razmnožavanju ovih bakterija. Simptomi infekcije uključuju proljev, grčeve u trbuhu, mučninu i vrućicu. Za zaštitu se preporučuje izbjegavanje konzumacije sirovih ili termički nedovoljno obrađenih školjkaša te neplivanje u rizičnim vodama ako imate otvorene rane.
Vibrioza je infekcija koja može biti ozbiljna i po život opasna, osobito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Glavne vrste bakterija koje uzrokuju infekcije kod ljudi su Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i Vibrio alginolyticus, iako postoji najmanje desetak drugih patogenih vrsta. Neke infekcije mogu dovesti do nekroze tkiva – odnosno odumiranja tkiva oko otvorenih rana – što je poznato kao nekrotizirajući fasciitis. Rjeđe, ali vrlo ozbiljne infekcije uzrokovane Vibrio vulnificusom mogu izazvati teška stanja koja zahtijevaju intenzivnu njegu ili čak amputaciju. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), otprilike jedna od pet osoba zaraženih Vibrio vulnificusom umire unutar dva dana od pojave infekcije. CDC procjenjuje da se u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine zabilježi oko 80.000 slučajeva bolesti i oko 100 smrtnih ishoda povezanih s infekcijama vrstama Vibrio.
Kako se ljudi zaraze
Većina ljudi zarazi se bakterijama Vibrio putem probavnog trakta, konzumiranjem sirovih ili nedovoljno termički obrađenih školjkaša poput kamenica, dagnji ili školjki. Infekcija se može dogoditi i na druge načine, uključujući: gutanjem morske vode tijekom plivanja u zaraženim obalnim područjima, prodiranjem bakterija kroz ozljede kože, primjerice prilikom plivanja ili ako kontaminirana voda ili tekućina sa školjkaša dođe u kontakt s otvorenom ranom. Zbog toga se osobama s ranama ili osjetljivim imunološkim sustavom preporučuje poseban oprez prilikom boravka u toplim, bočatim morskim vodama ili pri rukovanju školjkašima.
Simptomi ovise o vrsti infekcije, ali su često slični simptomima drugih bolesti poput gripe ili gastrointestinalnih infekcija. Najčešći simptomi uključuju proljev, grčeve, mučninu, povraćanje, vrućicu i zimicu. U slučajevima sepse uzrokovane vibriozom mogu se javiti znakovi poput izrazito niskog krvnog tlaka i stvaranja mjehura oko kožnih lezija. Infekcije rana izazvane bakterijama Vibrio mogu uzrokovati crvenilo, bol, oticanje i iscjedak iz rana.
Osobe s postojećim zdravstvenim problemima izložene su većem riziku od razvoja ozbiljne infekcije vibriozom. To uključuje osobe s oštećenjem jetre uzrokovanim hepatitisom, bolestima jetre ili prekomjernom konzumacijom alkohola i droga. U rizičnu skupinu spadaju i osobe s karcinomom, dijabetesom, HIV-om te one koje su na imunosupresivnoj terapiji ili uzimaju lijekove za smanjenje želučane kiseline, jer svi ovi faktori oslabljuju sposobnost tijela da se bori protiv infekcija. Važno je napomenuti da se vibrioza ne prenosi s osobe na osobu.
Zaštita
Kako biste izbjegli vibriozu, preporučuje se izbjegavanje konzumiranja sirovih ili nedovoljno termički obrađenih školjkaša, poput kamenica, dagnji i sličnih morskih plodova. Zdravstvene vlasti također savjetuju da ne plivate u bočatoj ili slanoj vodi ako imate otvorene rane. U slučaju ozljede tijekom plivanja, odmah izađite iz vode, temeljito očistite i dezinficirajte ranu te je pravilno previjte. Ako imate postojeće zdravstvene probleme, oslabljen imunološki sustav ili ste nedavno prošli operaciju, preporučuje se da se prije boravka u potencijalno zaraženim obalnim područjima posavjetujete s liječnikom.
