U pozlaćenim dvoranama imanja Mar-a-Lago na Floridi, pod budnim okom stotina agenata Tajne službe, u nedjelju će američki predsjednik Donald Trump ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku visokih uloga od kojeg Kijev očekuje zacementirana američka sigurnosna jamstva i jasan put prema okončanju gotovo četverogodišnjeg brutalnog ruskog rata.
Sastanak, zakazan za 13 sati po lokalnom vremenu, vrhunac je višetjednih diplomatskih napora i dolazi u trenutku krajnje napetosti. Dok se diplomati pripremaju za pregovore, Moskva je poslala svoju poruku - ne riječima, već stotinama projektila i dronova.
Samo 24 sata prije sastanka, Moskva je pokrenula jedan od najvećih zračnih napada posljednjih mjeseci. Diljem Ukrajine detektirano je 559 dronova i projektila, a najteži udar pretrpjeli su Kijev i okolna regija. U glavnom gradu, usred niskih temperatura, više od pola milijuna obitelji ostalo je bez struje, grijanja i vode. Sam Zelenski opisao je napad kao ruski "odgovor" na mirovne napore.
Bio je to, kako ga je jedan zapadni diplomat neslužbeno opisao, "kinetički veto" - brutalni podsjetnik Vladimira Putina da mirovni pregovori bez Moskve imaju svoju cijenu u krvi i uništenju. Ruski predsjednik dodatno je zaoštrio retoriku, poručivši kako Ukrajina ne žuri s mirom te da će Moskva, ako se sukob ne riješi mirnim putem, "sve svoje ciljeve ostvariti silom". S druge strane Atlantika, i kanadski premijer Mark Carney, koji se sa Zelenskim sastao u Halifaxu neposredno prije njegova dolaska u SAD, osudio je napade.
- Barbarstvo kojem smo svjedočili tijekom noći - napad na Kijev - pokazuje koliko je važno da stojimo uz Ukrajinu u ovom teškom trenutku - rekao je Carney, obećavši dodatnih 2,5 milijarde kanadskih dolara (oko 1,7 milijardi eura) ekonomske pomoći.
Što se nalazi u mirovnom planu od 20 točaka?
U središtu razgovora je mirovni okvir od 20 točaka, za koji Zelenski tvrdi da je "90 posto dovršen". Cilj nedjeljnog sastanka je premostiti preostale razlike i predstaviti jedinstveni paket koji bi se kasnije, barem u teoriji, mogao iznijeti pred Moskvu. Ključna i najosjetljivija točka ostaje pitanje teritorija. Dok Moskva inzistira na potpunoj kontroli nad regijom Donbas, čak i nad područjima koja su još uvijek pod kontrolom Kijeva, Ukrajina želi zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama bojišnice.
Sjedinjene Države, u potrazi za kompromisom, predložile su uspostavu slobodne ekonomske zone ako se Ukrajina povuče s dijela Donbasa, iako detalji funkcioniranja takve zone ostaju nejasni. Zelenski je za Axios izjavio kako se još nada ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga. Ako u tome ne uspije, spreman je cijeli plan staviti na referendum, pod uvjetom da Rusija pristane na 60-dnevno primirje kako bi se glasovanje moglo pripremiti i održati.
Druga ključna točka su sigurnosna jamstva. Kijev traži čvrsta, pravno obvezujuća jamstva koja bi bila negdje između punopravnog članstva u NATO-u i bilateralnog obrambenog sporazuma sa SAD-om. Prema planu, radi se o jamstvima "nalik na članak 5" NATO-a. Zelenski je ranije otkrio da mu je SAD ponudio 15-godišnji sporazum, no Kijev teži dugoročnijem rješenju.
Tko sve sjedi za stolom?
Lista sudionika sastanka u Mar-a-Lagu izgleda kao spoj ratnog kabineta i tima za korporativno preuzimanje. Uz predsjednika Trumpa bit će dvojica njegovih najpovjerljivijih ljudi: zet Jared Kushner i posebni izaslanik Steve Witkoff, koji je tiho vodio osjetljive međunarodne dosjee. S ukrajinske strane, Zelenski je doveo snažnu delegaciju koja uključuje glavnog pregovarača Rustema Umerova, ministra gospodarstva Oleksija Soboleva i zamjenika šefa predsjedničkog ureda Andrija Hnatova, što potvrđuje da se ne radi o simboličnom, već o radnom sastanku s konkretnim posljedicama.
Ipak, najvažniji sudionici možda neće biti fizički u prostoriji. Očekuje se da će se Zelenski putem videokonferencije povezati s onim što ukrajinski dužnosnici nazivaju "europskom frontom". Među čelnicima koji će se pridružiti na daljinu su njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Poruka Trumpu je nedvosmislena: Ukrajina ne pregovara u vakuumu, a Europa namjerava biti dionik u svemu što proizađe iz summita na Floridi.
I dok se diplomacija odvija iza zatvorenih vrata, nekoliko kilometara dalje, kod mosta koji povezuje West Palm Beach s Palm Beachom, ukrajinska zajednica na Floridi planira mirni prosvjed. Njihova poruka je jasna i pravno utemeljena: mir, a ne predaja.
- Glavna ideja je da ne možemo kršiti zakon. Sve je već napisano i potpisano od svih. Priznate granice, teritorijalni integritet, međunarodni ugovori - to nije ništa novo - rekao je za Kyiv Post Dmitro Božko, osnivač Ukrajinske udruge Floride, čiji je rodni Donjeck pod ruskom okupacijom od 2014. godine.
No, ne vjeruju svi da dogovor sklopljen na Floridi može preživjeti zimu u Donbasu. Republikanski kongresnik Brian Fitzpatrick, supredsjedatelj dvostranačkog Ukrajinskog kluba u Kongresu, uputio je oštro upozorenje. "Ozbiljan mir se ne može graditi na povjerenju u tiranina koji nikada nije održao svoju riječ", napisao je, tvrdeći da bi svaki sporazum bez mehanizama provedbe samo "odgodio sljedeću fazu" rata. Trump je, sa svoje strane, ostao u svom prepoznatljivom stilu. "On nema ništa dok ja to ne odobrim", rekao je za Politico, dodavši kako uskoro očekuje i razgovor s Putinom.
