Odobravaju li građani Hrvatske Milanovićevo odbijanje slanja hrvatskih časnika u misiju u Wiesbaden? Express je dobio na uvid rezultate istraživanja provedenog od 4. do 7. studenoga ove godine, u kojemu je ispitivan stav građana prema NSATU.
Oni se, slušamo li Plenkovića, mogu naći samo na dvije strane - na pravoj strani, s njim, ili na pogrešnoj, s predsjednikom. Plenković je to pompozno i patetično rekao u govoru u kojem je spomenuo kako će oporbi dati još jednu šansu da “malo promisli i stane na pravu stranu povijesti, prava i morala”.
Uzorak je bio stratificiran po županijama i veličini naselja uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača, i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu, a sastojao se od 1300 ispitanika. Standardna pogreška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%. Ispitani su ljudi iz 523 naselja iz svih županija, simpatizeri ili glasači svih većih stranaka. Pitanja su bila zatvorenog tipa (dakle ona u kojima vam se nudi precizno definiran odgovor, a ne onaj koji možete sami opisati).
Evo rezultata. Na pitanje “kakav je vaš odnos prema stajalištu predsjednika Zorana Milanovića u odnosu prema misiji NSATU”, 62 posto - dakle gotovo dvije trećine ispitanika - odgovorilo je da ga podržava “potpuno ili uglavnom”. Promocija plus ispitala je i odnos pripadnika pojedinih stranaka prema ovom pitanju. Milanovića najsnažnije podržavaju birači SDP-a (njih 83,7 posto), potom HSS-ovi (81,5 posto), birači Prava i pravde (78,9 posto) i Radničke fronte (78,9 posto). Hadezeovci podržavaju Milanovića u 32,6 posto slučajeva. Najviše hadezeovaca je protiv Milanovićeva stava, ali ne više od polovice - suprotstavlja mu se 48,1 posto birača vladajuće stranke. Domovinci su protiv u 42 posto, Hrvatski suverenisti u 72,7 posto, dok je 67,5 posto DP-ovaca za predsjednikovo mišljenje. Birači ni jedne hrvatske stranke - u anketi je navedena 21 - nisu protiv Milanovićeve pozicije s 50 i više posto.
To znači da na nekom referendumu Andrej Plenković ne bi mogao progurati svoje mišljenje kad bi mu takva ideja pala na pamet.
Milanovićev protukandidat Dragan Primorac podržava slanje naših ljudi u misiju NSATU. Brankica Lozo podržala bi misiju NSATU i poslala naše časnike u Njemačku, ali bi se “žestoko protivila odlasku hrvatskih vojnika na ratište u Ukrajinu”.
“Činjenica je da smo izrijekom ili ne potvrdili sudjelovanje, a sad se povlačimo. Moramo biti ozbiljan saveznik ako očekujemo ozbiljnu podršku NATO saveza”, rekla je Marija Selak Raspudić. Ivana Kekin i Možemo! ne podržavaju slanje ljudi. “Mi u toj štetnoj igri nećemo sudjelovati”, rekla je Kekin i dodala: “Prijedlog kakav je sad, što se nas tiče, neće proći. Ako je tako bitno da Hrvatska sudjeluje u misiji NSATU, neka iskoristi model za koji mu ne treba ničija suglasnost”.
Odluka odlazećeg predsjednika Joea Bidena da Ukrajini dopusti korištenje dalekometnih projektila za napade na Rusiju mogla bi eskalirati rat: prema novoj ruskoj nuklearnoj doktrini, napad nenuklearne države na Rusiju, poduprt snagom nuklearne države, smatrat će se napadom nuklearne države. Kremlj je poručio kako će dolijetanje američkih raketa smatrati napadom Amerike na Rusiju.
Nije baš vjerojatno da će Putin napasti Ameriku, ali Wiesbaden bi se teoretski mogao naći na meti ruskih raketa jer nova doktrina - potpisana u ovaj ponedjeljak - širi popis mogućih ruskih ciljeva na sve zemlje koje ustupaju svoje resurse - zemlju, zrak, oružje, tehnologiju, satelite - za napad na Rusiju. Mnogi misle da je to još jedan Putinov blef - ali tko se može kladiti na to?
Što sve građani misle o slanju hrvatskih časnika u NATO misiju u Wiesbaden pročitajte OVDJE.
