Svijet je tijekom 2025. godine bio suočen s nastavkom razornih ratnih sukoba, od Ukrajine do Gaze i Sudana, ali i s dramatičnim političkim preokretima koje je obilježio povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Godinu su definirali trgovinski ratovi, masovni prosvjedi, padovi vlada i napetosti koje su prijetile prerastanjem u globalne krize, ostavljajući dubok trag na međunarodnim odnosima i životima milijuna ljudi.
Povratak Trumpa i tektonske promjene
Godina je započela povratkom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika, što je odmah pokrenulo lavinu promjena. Već u prvim danima mandata potpisao je niz izvršnih naredbi, od pomilovanja sudionika nereda na Kapitolu iz 2021. do uvođenja izvanrednih mjera na granici i početka masovnih deportacija imigranata. Njegova administracija najavila je 2. travnja takozvani "Dan oslobođenja", uvodeći opsežne carine na uvoz robe, što je izazvalo potrese na globalnim tržištima i eskaliralo trgovinski rat, prvenstveno s Kinom.
Vrhunac kontroverzi dogodio se krajem veljače, kada je sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu prerastao u otvorenu svađu pred kamerama, a ukrajinski vođa praktički je izbačen iz Bijele kuće. Trump je kasnije ugostio ruskog predsjednika Vladimira Putina na summitu na Aljasci u kolovozu, no pregovori o okončanju rata u Ukrajini nisu donijeli rezultate.
Ratovi i krhki mirovni sporazum
Rat u Gazi ušao je u treću godinu, obilježen nezapamćenom humanitarnom katastrofom. U kolovozu su Ujedinjeni narodi i službeno potvrdili stanje gladi u gradu Gazi, gdje se više od pola milijuna ljudi suočilo s "izgladnjivanjem i smrću". Ipak, pod snažnim američkim pritiskom, početkom listopada postignut je dogovor o prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Sporazum je omogućio oslobađanje posljednjih dvadeset preživjelih talaca u zamjenu za gotovo dvije tisuće palestinskih zatvorenika. Unatoč primirju, situacija je ostala napeta, a rizik od regionalnog sukoba nije nestao. U lipnju su Izrael i SAD izveli zračne napade na iranska nuklearna postrojenja, dok je u rujnu Izrael ciljao dužnosnike Hamasa u Kataru.
U Sudanu se nastavio jedan od najbrutalnijih ratova na svijetu, s desecima tisuća civilnih žrtava i milijunima raseljenih. U ožujku je sudanska vojska objavila da je preuzela kontrolu nad glavnim gradom Kartumom. Istovremeno, u Siriji su alavitska i kršćanska zajednica bile izložene sustavnom teroru novih vlasti, s tisućama ubijenih civila u regijama Latakije i Homsa.
Pobune, padovi vlada i uhićenja moćnika
Godinu su obilježili i masovni prosvjedi predvođeni Generacijom Z, koji su u nekim zemljama doveli do svrgavanja vlasti. U rujnu su u Nepalu izbili nasilni nemiri, a nakon što je zapaljena zgrada parlamenta, premijer K. P. Sharma Oli podnio je ostavku. U listopadu je, nakon niza prosvjeda, svrgnut i predsjednik Madagaskara Andry Rajoelina.
Pravosuđe je također bilo u fokusu. Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte uhićen je u ožujku po nalogu Međunarodnog kaznenog suda zbog zločina protiv čovječnosti. U rujnu je bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja državnog udara. Početkom prosinca, u sklopu istrage o zlouporabi fondova Europske unije, privedena je i Federica Mogherini, bivša šefica europske diplomacije i rektorica Koledža Europe.
Spektakularna pljačka i teroristički napadi
Jedan od najupečatljivijih događaja koji nije bio političke prirode dogodio se 19. listopada, kada su lopovi izveli spektakularnu pljačku u pariškom muzeju Louvre. Koristeći ljestve, upali su u galeriju d'Apollon i ukrali devet komada neprocjenjivih francuskih krunskih dragulja, nakon čega su pobjegli na skuterima.
Svijet je potreslo i nekoliko brutalnih terorističkih napada. U Kašmiru su 22. travnja militanti ubili 26 turista, što je izazvalo četverodnevni vojni sukob između Indije i Pakistana. Konzervativni američki aktivist Charlie Kirk ubijen je u atentatu 10. rujna u saveznoj državi Utah. Godina je završila tragično, kada su 14. prosinca dvojica naoružanih napadača otvorila vatru na proslavi Hanuke na plaži Bondi u Sydneyu, usmrtivši 15 osoba u najsmrtonosnijem terorističkom napadu u povijesti Australije.
Nakon smrti pape Franje u travnju, konklava je za njegovog nasljednika izabrala američkog kardinala Roberta Francisa Prevosta, koji je uzeo ime Lav XIV. i postao prvi papa sa sjevernoameričkog kontinenta.
Godina 2025. ostat će zapamćena kao razdoblje dubokih podjela i sukoba, ali i kao godina u kojoj su se stari savezi preispitivali, a novi svjetski poredak nastavljao oblikovati u sjeni neizvjesnosti.
