Top News
11802 prikaza

Taj dan kad je HDZ zaboravio gayeve, komunjare, lijeve...

Josip Regović/PIXSELL
Korona virus je već odnio prvu političku žrtvu: desnica je teško stradala na stranačkim izborima. U atmosferi straha nitko nije slušao Vasu, Kovača, Stiera i Penavu

Najprije ide spašavanje ljudskih života. Potom, pa čak i paralelno s tim, ide spašavanje ekonomije i onoga života koji će nam ostati nakon pandemije. A zatim, povezano sa svime time, ide spašavanje Andreja Plenkovića i HDZ-a na vlasti. U svemu tome korona virus je već odnio prvu političku žrtvu: desnica u HDZ-u teško je stradala na unutarstranačkim izborima koji su se održali u atmosferi straha od pandemije i koja je bacila u drugi plan sve teme na kojima su Miro Kovač i Milijan Brkić gradili svoju kampanju protiv Andreja Plenkovića. 

Strah od korone prevagnuo je kod članova HDZ-a pred strahom od nacionalnih i seksualnih manjina, migranata i gayeva, ljevičara i komunista kojima su ih plašili Plenkovićevi suparnici. I taj strah natjerao je ljude da daju povjerenje onome tko se javno bori protiv pandemije, Plenkoviću i njegovim ministrima, a ne Brkiću, Kovaču ili možda Ivanu Penavi, borcu protiv Srba i manjina. 

Rat masona Top News Jelenićeva smjena: Koja je uloga Vase Brkića i Gabrića?

Korona je, dakle, već udarila svoj pečat na politički život Hrvatske. I to veliki pečat. Jer pandemija ovakve vrste ključan je test efikasnosti sustava, uređenosti države, povjerenja u institucije, promocije stručnih službi... 

Italija je na tom testu već katastrofalno pala. A Hrvatska je postala notorna po manjku povjerenja u institucije te eroziji sustava i institucija. Zbog toga građani sa strepnjom prate razvoj pandemije u državi pod vlašću HDZ-a, stranke koja je vodila državu kroz rat, ali i kroz tajkunsku kriminalnu privatizaciju, vodila je državu prema međunarodnim institucijama, ali iza sebe ostavila krvavi trag korupcije, kriminala, klijentelizma i nepotizma koji je devastirao društvo. 

A sad, Vlada koja je u četiri godine izgubila deset ministara, koja opstaje na žetončićima, bazira se na vladavini stranke koja se raspada iznutra i potpomognuta je partnerima koji će nestati s političke scene, Vlada koja uništava institucije i kontaminira sustav, mora spasiti Hrvatsku od globalne zaraze. Što bi moglo poći po krivu? 

 | Author: Ivica Galovic/PIXSELL Ivica Galovic/PIXSELL
I dok Vladi zasad polazi za rukom da uz pomoć stručnjaka i liječnika, na čelu s novim ministrom zdravstva koji je tek zahvaljujući korupcijskom skandalu svojega prethodnika zasjeo na dužnost, spašava ljudske živote, puno je veće pitanje hoće li spasiti ekonomiju i onaj život koji nam ostaje nakon pandemije. Vlada je prošlog tjedna napokon krenula s nekim ekonomskim mjerama koje su, kako to obično biva, za mnoge tek površinske, kozmetičke, neuvjerljive i zakašnjele. Kako provodi reforme - ofrlje - tako Vlada provodi sanaciju sustava pogođenog koronom. 

Država koja porezima isisava novac radi kupnje glasova i socijalnog mira, zadužuje se radi potplaćivanja proračunskih interesnih skupina i zadovoljavanja biračkog tijela, birokrata i uhljeba, sad bi trebala prenamijeniti taj javni novac u svrhu spašavanja javnog interesa. U svrhu spašavanje gospodarstva, malih tvrtki, obrta, privatnih poduzetnika, kao i turizma, sektora koji je politika promovirala u najvažniju granu industrije, a koji je najosjetljiviji upravo na ovakvu pandemiju. 

Milijan Brkić a motivi? Top News Analiziramo Vasin novi biznis: 40 tužbi protiv medija

I tu bi se mogao dogoditi obrat: HDZ koji je desetljećima sve podređivao državnoj ekonomiji sad bi trebao spašavati privatni sektor koji je konstantno gušio. Jer nakon pandemije neće se samo zbrajati žrtve zaraze, nego i žrtve globalne recesije. Kao i političke žrtve. Korona je već pomogla Plenkoviću da ostane na čelu HDZ-a, a mogla bi mu pomoći i da ostane na čelu države. Za to je više razloga. Prvo, u trenucima dosad neviđene krize Plenković i njegovi ministri postali su simbolima borbe protiv zaraze i javnost će ih početi percipirati kao one koji su Hrvatsku obranili (zasad) od virusa. Naročito Vilija Beroša, novu Plenkovićevu zvijezdu. 

Drugo, pandemija je s dnevnog reda skinula sve druge teme, sve druge inicijative, pa i političke opcije. Nema desničara, populista i ekstremista, a nema ni oporbe koja ne može u ovako kriznim trenucima prozivati Vladu. Treće, kriza oko korone trajat će sigurno još mjesecima i mogla bi obilježiti parlamentarne izbore, kao što su je obilježila i izbore u HDZ-u, ali i kao što je Oluja obilježila izbore 1995. godine ili početak Domovinskog rata izbore 1992. godine, na kojima je HDZ uvjerljivo trijumfirao. 

Četvrto, ako se kriza zbog pandemije produlji, moglo bi doći do odgode parlamentarnih izbora ili će birači navikli na višemjesečnu izolaciju naprosto izbjegavati izlaziti na birališta. Odaziv bi mogao biti mali, a ako ga i bude, građani su tradicionalno neskloni mijenjati vlast u trenucima velikih kriza. A možda će se naprosto formirati velika koalicija, što bi značilo da je korona dokrajčila političko natjecanje u ovoj zemlji, barem na određeni rok. Kao što je i suspendirala normalan život u Europi. 

Milijan Brkić Nije ih bilo malo Top News Sve žene koje su spasile Vasu od afere prisluškivanja

Takva, politička i društvena, posljedica pandemije mogla bi biti još gora od posljedica financijske krize 2008. godine koja je pripremila teren za uspon fašizma, populizma, ekstremizma, jačanje autokrata i despota, za politikantsku eksploataciju siromaštva, socijalne nesigurnosti i frustracije, koja se onda kanalizirala u strah, mržnju i netrpeljivost. 

Korona je zasad pomogla Plenkoviću da baci u drugi plan desničare i populiste, kao i stranačku opoziciju, ali kad se pandemija jednom povuče, iza sebe će ostaviti ekonomske, proračunske, zdravstvene i socijalne ruševine, kao i ruševine u društvu kronično izmučenom krizama i recesijama. A mi ćemo i dalje, možda još i čvršće, biti u rukama HDZ-a. Evo još jednog razloga za strepnju.