Bivši premijer Ivo Sanader služi kaznu od 18 godina na koliko je osuđen u predmetima Planinska, Fimi media i Ina-MOL. Trenutačno se nalazi u poluotvorenom zatvoru u Lipovici te povremeno odlazi doma u četverokatnu vilu u Kozarčevoj 21 koja više nije pod blokadom.
Prema pisanju Nacionala, s vile je u travnju skinuta sudska zabilježba kojom je sva imovina Ive Sanadera, njegove supruge Mirjane, kćerki Petre i Brune, ali i punca Ive Šarića, bila blokirana radi osiguranja oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi zbog čega je protiv Sanadera pokrenuto više sudskih postupaka.
Mesar mu u vilu nosio milijune
Tijekom dugogodišnjeg suđenja bivšem premijeru, koji je neko vrijeme bio na slobodi pa su ga vraćali u pritvor, vila u Kozarčevoj postala je dobro poznata hrvatskoj javnosti. Prema iskazima Sanaderovih stranačkih kolega, Sanader je prije i u početku svog mandata ponekad znao održavati sastanke u svojoj radnoj sobi i biblioteci smještenoj u potkrovlju zgrade, no ostali dijelovi zgrade bili su i ostali potpuna nepoznanica čak i njegovim najbliskijim suradnicima.
U njoj je u kartonskim kutijama za hrenovke mesar Stjepan Fiolić dao milijunske iznose mita svom šefu Sanaderu, a nakon pravomoćne presude za Planinsku policajci su ga iz vile pred televizijskim kamerama odveli u zatvor na odsluženje kazne.
"Stavlja mi se na inkriminaciju nekakav luksuzni život, puste nekretnine... Sve su te nekretnine kupljene prije bilo kojeg inkriminirajućeg razdoblja, pa čak i prije Hypa... Kupljene su sredstvima koja sam zaradio prije", branio se Sanader nakon što su ga 2011. Austrijanci izručili Hrvatskoj. Branio se da mu je posao išao od ruke i da je zaradio u Austriji.
Bačni par Sanader u travnju 1992. domogao se svoje prve nekretnine. U Splitu su kupili stan od 100 kvadrata, koji su kasnije i renovirali. Dugo je Mirjani i Ivi Sanaderu trebalo da dođu do vlastitog krova na glavom, ali ubrzo nakon prve nekretnine u iduće tri godine skupili su zavidne nekretnine. Od 1992. do 1994. Sanaderovi su se dokopali praktično cijele vile od nekoliko stotina kvadrata u Kozarčevoj 21., kući u elitnom dijelu Zagreba koja je nacionalizirana 1959. godine.
Sve u kešu
Prvi dio vile, trosobni stan veći od 100 kvadrata, kupila je 1992. Mirjana Sanader. Prethodnom vlasniku isplatila je nepunih 250.000 njemačkih maraka. U kešu.
"Kako me Tuđman zvao za ministra znanosti iste godine sam kupio prvi stan u Kozarčevoj. Htjeli smo da u Zagreb dođu punac i punica pa smo naredne dvije godine kupili još dva stana u Kozarčevoj", rekao je Ivo Sanader tijekom suđenja.
Stan Stanka Hrastova, koji je naslijedila Branka Klupač, i stan Vlade Filipčića kupio je 1993. i 1994. tast Ive Sanadera Ivo Šarić, koji je tada još bio radnik u splitskom škveru. Šarić je tada od radničke plaće uštedio 240.000 DEM za jedan stan te još 95.000 DEM za stan koji je bio neuseljiv zbog stanarke sa stanarskim pravom Tee Radivojević Kreković, koju se pak obvezao stambeno zbrinuti u Badalićevoj 10 u Zagrebu.
Kad su Sanaderovi u periodu od 1992. do 1996. postupno od bivših stanara pokupovali kat po kat zgrade, ostalo je tek iz prizemlja, odnosno iz podruma izbaciti tadašnju stanarku Boženu Šešljagu.
Ona je do tada živjela u trošnom suterenskom stanu od 49 četvornih metara koji je zapravo zauzimao prostor gdje su se nekad nalazile šupe. Od gradske uprave je 25. ožujka 1996. zatražila zamjenski stan zbog vlage i lošeg mirisa. Gradsko stambeno-komunalno poduzeće (GSKG) proglasilo je njezin stan nepogodnim za stanovanje pa je Šešljagi u zamjenu Grad Zagreb dodijelio stan od 70 četvornih metara u novoj zgradi na Malešnici. U njega je uselila već 6. travnja 1996. rješenje o dodjeli stana nije postalo pravomoćno.
Čim se Šešljaga odselila iz Kozarčeve, obitelj Sanader je organizirala građevinske radove: srušeni su zidovi Šešljagina stana te je u tom renoviranom prostoru načinjeno mnogo novih soba, od teretane do vinoteke, a zazidan je i posebni ulaz s druge strane kuće kojim se ulazilo u stan bivše stanarke. Nekadašnji tavan u kojem se prosječan čovjek nije mogao uspraviti podignut je za metar u visinu pa je iz njega nastalo luksuzno renovirano potkrovlje koje je bivši premijer pretvorio u svoju biblioteku i radnu sobu, objavio je svojedobno Nacional.
Napravio tajni bunker
Pretpostavlja se da je upravo tijekom tih velikih građevinskih radova Sanader u potpunoj tajnosti načinio i neke izmjene u suterenskom dijelu kuće: u prostoru ispod stepenica napravljen je otvor koji vodi u skrivenu prostoriju. Da bi ona ostala tajna, ondje je postavljena panel ploča i instaliran posebni mehanizam za otvaranje ulaza. Sve je bilo tako dobro kamuflirano da je tajna prostorija ostala skrivena i tijekom nekoliko pretraga koje su istražitelji provodili u Sanaderovoj kući početkom prosinca 2010.
Tajni bunker otkrili su tek krajem godine. Omanja prostorija u podrumskom dijelu kuće u Kozarčevoj ulici u Zagrebu bila je vješto skrivena pregradnim panelom, a da bi se u nju ušlo trebalo je panelsku ploču pritisnuti na točno određenom mjestu, što su znali samo Sanader i članovi njegove obitelji. U njoj su Sanader i članovi njegove obitelji držali tridesetak slika, skulptura i različitu dokumentaciju.
Mirjana i Ivo Sanader
O malverzacijama s nekretninom u Kozarčevoj 21 progovorila je i bivša ministrica Vesna Škare-Ožbolt, koja upravo nerješavanje spora u korist Sanadera navodi kao jedan od razloge što je smijenjena s mjesta ministrice pravosuđa. Naime, denacionalizacijom je sve pripalo obitelji Sanader, osim suterenskog stana od 49,42 kvadrata nad kojim su pravo tražili Đuro Papac i braća Zlatko i Željko Hrastar, i građevinske parcele od 992 četvorna metra koja je zapravo okućnica obitelji Sanader.
Škare- Ožbolt: Odbila sam Sanaderov zahtjev
Problem je nastao što su stan u prizemlju zatražili potomci nekadašnjih vlasnika prije nacionalizacije te su uputili žalbu Ministarstvu pravosuđa.
"Sanader je od mene tražio da se njihova žalba odbaci i da se to odmah riješi. Nisam to htjela rješavati preko reda i savjetovala sam ga da proba s braćom naći rješenje", prisjetila se Vesna Škare -Ožbolt. Ožbolt je smijenjena, a na njezino mjesto zasjela je Ana Lovrin koja je po kratkom postupku sve sporno dodijelila bivšem premijeru. Njezinu odluku potvrdio je kasnije Ustavni sud.
Đuro Papac i braća Hrastar podnijeli su 1997. godine zahtjev za naknadu oduzete imovine, no onda se dogodilo nešto gotovo nevjerojatno - sporni stan koji su potraživali jednostavno je - ispario! Nestao iz evidencije!, objavio je svojedobno Index. GSKG je u travnju 1996. godine utvrdo da stan u suterenu nema minimalne tehničke uvjete za stanovanje, jer je u stanu primijećeno "vlaženje na zidu u visini 15 centimetara" te je predloženo njegovo brisanje iz evidencije stanova.
Pretres Sanaderove vile 2010. godine
Vještačenje je Ured za imovinsko-pravne poslove odbio jer je "temeljem dokumentacije utvrđeno da predmetni stan ne postoji". A ako nema stana, nema ni povrata zemljišta. Braća Hrastar i Đuro Papac žalili su se na ovu odluku Ministarstvu pravosuđa, no žalba je 2. srpnja 2006. - odbijena, jer se "predmetni skup prostorija više ne smatra stanom".
