Top News
1048 prikaza

Tko su migranti koje nam Njemačka želi vratiti? Među njima ima i ekstremista

Profimedia
Takve deportacije unutar EU-a su predviđene Uredbom Dublin III. kojom se definira da je za tražitelja azila nadležna ona zemlja članica EU-a u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.

S minhenskog  aerodroma "Franz Josef Strauß" za Zagreb je 13. studenog 2024. godine poletio charter-avion. Na listi putnika je bilo 15 imena. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je i bila i osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog „višestrukog ilegalnog ulaska" u Saveznu Republiku Njemačku.

Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III, piše Deutsche Welle.  Tom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica EU-a u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana. Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Baš kao što su objavile informacije i o drugim "mjerama povratka” – na primjer u Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo.

Top News U Njemačkoj uhitili Palestince osumnjičene da su u Siriji ubijali i mučili civile

Sredinom lipnja jedan takav "Dublin-let" organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio „krcat" – u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Hrvatsku.

Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. godine u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a.

Život migranata u izbjegličkim kampovima u Bihaću Stižu preko Srbije Top News Naša vlada na potpuno krivom mjestu rješava migrantsku krizu

Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55.000 tih "Dublin-slučajeva", u cijeloj 2023. godine iz Njemačke je u njih deportirano samo 5053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).
U prvoj polovici 2024. godine Njemačka je, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba. U praksi je u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba.

Italija protiv prihvata 

Italija se primjerice generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Njemačke, a Rim očigledno ne želi mijenjati taj kurs do stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu 2026. Njegov cilj je bolja zaštita (često) previše propusnih vanjskih granica Unija.
Hrvatske vlasti su po tom pitanju očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je primjerice u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ).

Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili, piše Deutsche Welle, kako je potreban „zaokret po pitanju ilegalnih migracija". Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj "Balkanskoj ruti", a Herrmann je pozdravio "konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU-a".

U tom konzekventnom osiguranje šengenske granice hrvatska policija je, kako su različiti međunarodni akteri dokumentirali u više navrata, prakticirala i ilegalne push-backove, odnosno nasilno preko granice u smjeru BiH tjerala one migrante koji su na iregularan način (a ne preko službenih graničnih punktova) stupili na tlo RH. Jedna od tema na susretu Herrmanna i Božinovića ovo ljeto su bile i deportacije na temelju Uredbe Dublin III. Bavarski šef policije najavio je tada "intenziviranje suradnje", a pod dojmom stravičnog napada u Solingenu (koji se dogodio samo nekoliko dana ranije) pozvao i saveznu vladu da optimizira praksu deportacije odbijenih tražitelja azila – i u druge zemlje EU-a, ali i zemlje poput Afganistana ili Sirije.

 | Author: Thomas Banneyer/DPA Thomas Banneyer/DPA

Većina njemačkih građana je, kako su pokazale ankete, tražila radikalan zaokret u politici migracija i azila. A pod pritiskom jačanja desničarskih snaga, prije svega stranke AfD (Alternative za Njemačku), odnosno erozije povjerenja građana u saveznu vladu, semafor-koalicija je tada najavljivala puno veći broj deportacija onih osoba koje ionako nisu imale pravo zaštite u Njemačkoj.

Nisu ga uspjeli pronaći, a on izveo teroristički napad

Jedan od tih ljudi je i Issa Al H. (26). Sirijski državljanin se trenutačno nalazi u istražnom zatvoru, zbog sumnje da je 23. kolovoza ove godine nožem ubio troje ljudi u gradu Solingenu na zapadu Njemačke. U islamistički motiviranom atentatu je osam osoba tada bilo ozlijeđeno. Issa H. zapravo nije smio biti u Njemačkoj. On je već prošle godine trebao biti prebačen u Bugarsku, također na temelju Dublina III. Sofija je tada izrazila spremnost da ga preuzme, ali je deportacija propala jer ga njemačke vlasti nisu uspjele pronaći.

Issa H. je u Njemačku stigao koncem 2022. godine, te je podnio zahtjev za dodjelom azila. Njegov zahtjev uopće nije bio obrađen, zato što Njemačka ionako nije bila nadležna za njega – već Bugarska. Nakon toga se mladi Sirijac radikalizirao: odgovornost za atentat u Solingenu je naime preuzela "Islamska država" (IS).

Zakonska regulacija je u međuvremenu pooštrena, ali bez puno uspjeha. U prvih devet mjeseci ove godine, skoro 62 % planiranih deportacija (u članice EU-a ili treće zemlje poput Afganistana) na koncu nije bilo realizirano. U cijeloj 2023. godini "propalo" je 65,6 posto deportacija. Po navodima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2023. iz Njemačke je deportirano ukupno 16.430 osoba (u zemlje EU-a ili treće zemlje).  U Njemačkoj po aktualnim podacima iz lipnja 2024. boravi 226.882 osoba sa statusom "ausreisepflichtig" – to su ljudi koji nemaju reguliranu dozvolu boravka i koji bi trebali napustiti Njemačku. Najveći dio čine odbijeni tražitelji azila – njih je 57 %, odnosno ukupno 128.355 osoba.
 

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 11:20 27.Studeni 2024.

    Hrvatska ne smije otvoriti granice za imigrante aoni Mogu sve haha samo Treba slusati svabe