Slučaj Golubove špilje u Puli, koja je zbog najezde kajakaša i turista koji skaču s tamošnje stijene postala opasna po život, ali i po životinjske vrste koje žive u njoj, i to u tolikoj mjeri da nadležni namjeravaju zabraniti ulazak nju, potaknula je rasprave u o overturizmu koji u Hrvatskoj uzima sve više maha.
Rijeke turista tijekom turističke sezone onemogućuju normalan život stanovnika. To je doseglo tolike razmjere da su vlasti u Dubrovniku, koji godišnje posjeti 1,2 milijuna turista, razmišljale, po uzoru na Veneciju, uvesti naplatu ulaska u grad, ali su na koncu ipak odustali, piše Deutsche Welle.
Umjesto toga, od 1. siječnja 2025. godine uvode mogućnost rezervacije termina posjete muzejima, zidinama i drugim znamenitostima, a u testnoj je fazi mjera posebnog prometnog režima u staroj jezgri, koja od 1. ožujka iduće godine kreće u punu primjenu pa će u zonu moći samo oni s posebnim odobrenjem. Kako kaže dubrovački gradonačelnik Mato Franković to je jedan od načina na koji mogu upravljati tokovima posjetitelja, odnosno smanjiti pritisak na povijesnu jezgru u vrijeme najvećih gužvi.
No, što je s idejom naplate ulaska u turistički prenapučene gradove u Hrvatskoj?
"Nedavno sam razgovarao s profesorom iz Venecije o toj temi. On je rekao da se,usprkos naplati, ne smanjuje broj turista, ljudi dolaze, plaćaju - zasad je to samo vikendom - i lijepi novac se skupio. Njega će se preusmjeriti u izgradnju ili kupnju stanova namijenjenih mladim obiteljima koji si stan ne mogu priuštiti. Ja jesam za naplatu ukoliko bi taj novac bio iskorišten namjenski jer problem je upravo nedostupnost stana za mlade po povoljnim uvjetima, koji zbog turizma imaju problema jer cijene nekretnina rastu“, smatra Dean Sinković, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“.
Navodi primjer Rta Kamenjak na jugu Istre, zaštićenog krajobraza, koji je, usprkos drastičnom povećanju cijene ulaznica, još uvijek pod opsadom turista. "Znači, ako naplatiš 5 eura, to nikome ništa ne znači. Ako je turist došao pogledati Arenu ili stare zidine on će to platiti i pogledati, tako da to može biti jedan izvor prihoda“, zaključuje Sinković.
Ove godine useljena su tri stana, među njima i dva koja je Grad kupio od privatnih vlasnika koji su ih ranije iznajmljivali turistima. U obnovi su još tri stana koja će također biti dodijeljena putem javnog natječaja.
Izvanredni profesor na pulskom Fakultetu ekonomije Aljoša Vitasović, koji se bavi turizmom i ekonomijom doživljaja, smatra da bi naplata ulaska u destinaciju bila kratkoročna vatrogasna mjera za brzu zaštitu kulturno-povijesnih cjelina. Po njemu, međutim, naplate ne bi trebalo biti kad je u pitanju održivi razvoj, odnosno oživljavanje svih zona na geografskoj širini koje gravitiraju određenoj destinaciji. "Onda imamo ujednačeni razvoj cijelog prostora i tada nemamo koncentraciju turista u zonama glavnih atrakcija. To nam omogućava da imamo turistički proizvod široke potrošnje koji konzumira i lokalna zajednica i turisti, a to je jedini uspjeh u turizmu, sve drugo je insceniranje turizma“, smatra Vitasović.
Smatra nužnim disperzirati turistički sadržaj po cijeloj destinaciji da bi se dogodila fluktuacija turista.
"Gosti s kruzera nisu turisti"
"S Dubrovnikom je to teško zato što kruzeri tamo dolaze isključivo zbog Dubrovnika, i to je problem. Gosti s kruzera nisu turisti, oni su posjetitelji koji borave manje od 24 sata", kaže Vitasović.
Dodaje da su najveće gužve u zonama glavnih atrakcija, primjerice u u Puli su to Arena, Dvojna vrata i Forum koji su uvijek krcati turistima. Njih bi, međutim, trebalo disperzirati ekonomskom valorizacijom ostalih potencijalnih atrakcija, recimo oživljavanjem Nezakcija u Valturi, rimskih kamenoloma. "Moramo potencijalnim turističkim atrakcijama dati novu vrijednost i onda će turist 'šibati' okolo“, smatra Vitasović.
Lani su ulazak u zadarsku katedralu svete Stošije naplaćivali tri eura. Kada su mediji to objavili s naplatom se prekinulo. Sveta Stošija najveća je crkva u Dalmaciji. Ima romaničku rozetu iznad glavnog ulaza po kojoj je poznata, a pogled na nju se i dalje ne naplaćuje. Romanička ljepotica na istom je mjestu skoro 1000 godina. Preživjela je i križarska uništavanja i velika bombardiranja, ali baš nikad u svojoj povijesti nije naplaćivala ulaz. Crkvi pripada i zvonik visok 62 metra s kojeg se pruža fantastičan pogled na grad, ali se ulaz u njegovu utrobu godinama naplaćuje i to također tri eura, objavio je lani 24sata navevši kako se ulazak u splitsku katedralu sv. Dujma naplaćuje pet eura. Ulazak u kriptu i krstionicu u Splitu je tri, u riznicu pet eura, a na zvonik sedam eura.
"Naplaćivanje u Dubrovniku ne bi bilo pretjerano uspješno"
"Osim Dubrovnika, ne smatram da bi neki drugi hrvatski gradovi trebali o tome razmišljati. A onda je i pitanje što bi to proizvelo. Mislim da na postojećoj razini atrakcija koje ima Dubrovnik, kad bi oni to uveli, za razliku od Venecije, ne bi doživjeli pretjerani uspjeh. Ako bi ljudi plaćali ulazak na Stradun, mislim da razina atraktivnosti koji bi tamo doživjeli nije takva da bi to netko trebao i morao plaćati. Gotovo sam siguran da bi se smanjio broj turista, to možete vidjeti na primjeru parkinga, čim se plaća, ima mjesto više", rekao je za Deutsche Welle Branko Bogunović, stručnjak koji je radio na studijama održivosti turizma Istarske i Zadarske županije.
"Ali kao turistički planer ne vidim zašto bi se od toga a priori bježalo, ako naplata za određene zone negdje može riješiti problem. No, prije toga trebaju postojati destinacijski planeri: u svakom odredištu i za svako područje treba izračunati što se želi napraviti“, zaključuje Bogunović.
