Volodimir Zelenski odlučio je poslati ukrajinsko izaslanstvo u Jedu radi prihvaćanja prijedloga o prekidu vatre, time se prešutno suglasivši s gubitkom teritorija kao vjerojatnim ishodom budućih pregovora o miru. S obzirom na američki gnjev zbog pokušaja Zelenskog da naknadno, nakon što je prihvatio predloženi tekst sporazuma o mineralima, pokuša postaviti dodatne uvjete za njegovo potpisivanje, možemo pretpostaviti što bi se dogodilo da Ukrajinci nisu prihvatili američki prijedlog sporazuma o primirju.
Ovako, nakon ukrajinskog prihvaćanja Amerika je obnovila slanje vojne pomoći i obavještajnu suradnju.
Prema Rusiji, deklariranoj neprijateljici koja otvoreno govori da ratujući protiv Ukrajine zapravo ratuje protiv Amerike, Trump je pokazao dosad nezamislivu susretljivost. Zapravo, ignoriranjem stajališta Ukrajine i europskih saveznica, s jedne strane, te uvažavanjem i prihvaćanjem Rusije kao partnera u pregovorima, s druge, najjasnije je pokazao do koje se mjere njegova vanjska politika razlikuje od politike njegovih prethodnika Obame i Bidena, piše Božo Kovačević.
Dok je u veljači 2014. godine Obamina Amerika potaknula državni udar u Kijevu kako bi isprovocirala Rusiju, Trump je to spreman učiniti 2025. da je udobrovolji.
Kakva su očekivanja Rusije? Conditio sine qua non svakako će biti bezuvjetna predaja ukrajinskih vojnika koji ratuju u regiji Kursk ili njihovo neodgodivo povlačenje, ako je takvo što moguće. Bez ostvarivanja tog uvjeta sporazum o prekidu vatre neće biti potpisan, a time bi bio odgođen i početak pregovora o miru. Na osnovi Putinovih javno izgovorenih riječi možemo pretpostaviti da će Rusija praviti probleme u vezi s razmjenom zarobljenika, što je jedna od odrednica sporazuma koji su potpisali SAD i Ukrajina, a Rusija bi ga također trebala prihvatiti. Naime, Rusija tvrdi da su mnogi od tih vojnika plaćenici koji se ne smatraju ratnim vojnim zarobljenicima i da su, k tome, počinili zločine protiv civilnog stanovništva.
Inzistiranjem na tome da se u okviru pregovora o miru uzimaju u obzir i uzroci koji su doveli do rata, Rusija u prvi plan stavlja širenje NATO saveza. Ultimativni je zahtjev Rusije da Ukrajina ne može u NATO. Amerika to može zajamčiti. Pretpostavljam da će to biti odredba budućeg ugovora o miru, ali i pretpostavka za rusko prihvaćanje prekida vatre.
Rusija će zadržati osvojeni teritorij
Budući da je pet okupiranih ukrajinskih pokrajina proglasila svojim teritorijem unatoč tome što njih četiri ne kontrolira u potpunosti, Rusija će inzistirati na tome da se Ukrajina povuče s onih dijelova teritorija koje Rusija smatra svojima. Pretpostavljam da će budući sporazum o miru Krim definirati kao neupitan dio Rusije, a za Donjeck, Luhansk, Zaporižje i Herzon da će se pronaći takva diplomatska formulacija koju će i Rusija i Ukrajina moći predstaviti kao povoljnu za sebe. No Rusija će do daljnjega imati stvarnu kontrolu nad tim teritorijima.
Rusija će inzistirati, ali Amerika vjerojatno neće moći zajamčiti da se Ukrajina u budućnosti ne naoružava, odnosno da se mirovnim ugovorom utvrde ograničenja u pogledu broja vojnika te količine i vrste naoružanja. Pretpostavljam da će to biti točka na koju će pregovarači potrošiti najviše truda i vremena. Prihvaćanje ruskih uvjeta predstavljalo bi, zapravo, potvrdu kapitulacije Ukrajine i bitno ograničenje njezina suvereniteta.
U tom američko-ruskom igrokazu Ukrajini je namijenjena uloga tragične žrtve. A tragikomičnu ulogu igra EU.
Zašto se američki predsjednik Donald Trump odlučio na ignoriranje EU i "gaženje" Ukrajine te što očekuje od Rusije za uzvrat pročitajte OVDJE.
