Top News
4762 prikaza

Trump obećaje: Otkrit će tko je ubio JFK-a

John F Kennedy
Wikipedia
Desetljećima nakon ubojstva najpopularnijeg predsjednika vrte se brojne teorije zavjera

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da će odobriti objavu preostalih klasificiranih dokumenata o atentatu na predsjednika Johna Kennedya 1963.

"Kao predsjednik odobrit ću otvaranje blokiranih i klasificiranih dosjea o JFK-u", napisao je Trump na Twitteru.

Američki nacionalni arhiv je kroz godine već objavio većinu dokumenata o atentatu, ali posljednji dijelovi dosjea još su uvijek tajni i samo je Trump ovlašten odlučiti hoće li ostati zatvoreni za javnost ili objavljeni u redigiranom obliku.

Kennedyjevo ubojstvo u Dallasu 22. studenog 1963. jedan je od najvažnijih datuma u američkoj povijesti i do danas je popularna tema teoretičara zavjere, iako je službena istraga zaključila da je za atentat odgovoran usamljeni napadač, Lee Harvey Oswald.

Usprkos nekim utemeljenim sumnjama u nalaz istrage i teorijama koje tvrde da su u atentat bili uključeni organizirani kriminal, Kuba ili agenti američke tajne službe, teoretičari zavjere još uvijek nisu pružili nikakav dokaz da je Oswald imao pomagače.

Osiguranje na Markovom trgu Hrvatska CIA Top News Ekskluzivno: Hrvatska dobiva najopasniju tajnu službu

The Washington Post u subotu piše kako stručnjaci ne smatraju da će dokumenti donijeti neke nove bombastične informacije, ali bi mogli rasvijetlili aktivnosti atentatora kada je bio u Mexico Cityju krajem rujna 1963., kao i djelovanje kubanskih i sovjetskih špijuna.

Kennedy je ubijen u 46. godini i do danas je ostao jedan od najomiljenijih američkih predsjednika.

U to vrijeme Allen Welsh Dulles bio je direktor CIA-e i njegova obitelj imala je dugogodišnje iskustvo s vanjskim poslovima.

Djed s majčine strane, John W. Foster, bio je državni tajnik pod Benjaminom Harrisonom. Ujak, Robert Lansig, držao je isti ured za vrijeme Woodrowa Wilsona. John Foster Dulles, njegov stariji brat, bio je državni tajniku u Eisenhowerovoj vladi, a nije bila tajna da je Allen želio tu poziciju i za sebe.

Sebastian Gorka Sebastian Gorka Top News Trumpov nacist: Hrvatskoj je 90-ih prodavao kalašnjikove

Ali kad je Allen vodio CIA-u, a njegov brat je bio na čelu države, bilo je malo od uobičajenih trzavica između dvije vodeće vladine agencije. Braća su radila kao dobro podmazana ekipa, a kritičari otada raspravljaju bi li država i svijet bolje prošli da to nije bio slučaj.

Nakon diplome na Princentonu, Dulles se priključio diplomaciji, u kojoj je radio od 1916. do 1926. godine, te je ondje razvio ljubav prema obavještajnom poslu, koja je nastavio trajati ostatak njegovog života.

Nakon toga se pridružio bratu i počeo s njim raditi u odvjetničkom uredu na Wall Streetu, Sullivan & Cromwell, gdje je dobio uvid u to kako zaraditi veće svote. Naime, tvrtka je predstavljala neke od najmoćnijih korporacija na svijetu i, premda je počeo zarađivati više nego što se nadao, nedostajao mu je špijunski posao.

Zatim je došao Drugi svjetski rat, tijekom kojeg je dobio posao vođenja Strateškog ureda - OSS-a u Bernu, u Švicarskoj, gdje je uspostavio neprocjenjive veze s njemačkim pokretom otpora protiv Hitlera. Zahvaljujući tome je osvojio reputaciju kao superiornih špijun koji je imao 'njuh' za uspostavljanje mreže špijuna i planiranje tajnih operacija.

Do trenutka uspona na čelo CIA-e, Hladni rat je porastao od konflikta smještenog u Europi do globalnog prikrivenog sukoba i tajnih agenata u Aziji, Africi i Južnoj Americi.

Bio je to, prije svega, kompleksni, višeslojni sukob s diplomatskim, vojnim i propagandnim komponentama.

Kao i njegov stroži, mrzovoljniji stariji brat, i Allen je gajio duboku mržnju prema komunizmu, te je na Hladni rat gledao kao na borbu između sila svjetla i tame, između slobode i 'ropstva'.

Bacio se na posao, s "domoljubnom odanosti, apetitom za borbom i elastičnim smislom za ono što je dopušteno", pisao je o njemu povjesničar Thomas Powers.

Gljiva koja nastaje nakon aktiviranja nuklearne bombe Strogo čuvano Top News Tajni plan američkih vlasti za preživljavanje nuklearnog rata

Dodao je i sljedeće: "Hladnoratovski strahovi i uzbune danas djeluju melodramatično i pretjerano, ali za Dullesa, koji je rukovodio CIA-om od Eisenhowerovih dana, tu je i dalje bila prisutna želja za borbom protiv neprijatelja i pobjedom".

Braća su zajedničkim naporima impresionirala Ikea, te su ga uspješno privolili da mi dopušta potrebne provjere gdje god se pojavila i najmanja naznaka komunističke prisutnosti na marginama političke scene.

Dulles braća uspjela su uvjeriti sve oko sebe da bilo što što ima veze s komunizmom utječe na američke državne interese, pa su tako rukovodili i uspješnim CIA-inim udarima u Iranu 1953. i u Gvatemali 1954. godine. Agencija je naime smatrala da ondje komunisti polažu temelje za direktni sovjetski utjecaj, čime bi, kako su objasnili, ometali i prijetili zapadnoj opskrbnji naftom.

Mnoge druge intervencije i antikomunističke kampanje ostvarile su različite uspjehe i bile različitih razina suptilnosti, dok neutralnost nisu smatrali nikakvom opcijom. Pod njihovom paskom, CIA je pratila svaki korak Sovjeta diljem svijeta, te su formirali prilično točnu sliku njihovih vojnih i nuklearnih mogućnosti.

Svojim radom nisu doduše inspirirali romane o Jamesu Bondu, ali su stvorili temelje za američku obrambenu i vanjsku politiku na vrhuncu Hladnog rata, te im se mora odati priznanje što su spriječili mogući nuklearni holokaust.

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 1/2
  • nerminius 10:29 23.Listopad 2017.

    O.K., ne trebaš ići daleko, pokucaj na vrata sadašnjem šefu CIA - e, on zna sve i svi oko njega. Samo pazi da i ti ne bi prošao kao JFK........

  • nelson 18:45 22.Listopad 2017.

    nećeš nikad doznat