Svijetom je odjeknula vijest koja bi mogla iz temelja promijeniti globalnu diplomatsku scenu - američki predsjednik Donald Trump pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se pridruži njegovom "Odboru za mir". Potvrda je stigla iz samog Kremlja, čime je pokrenuta lavina nagađanja o budućnosti međunarodnih odnosa.
No, Trumpov Odbor nije tek još jedna u nizu mirovnih inicijativa. Riječ je o ekskluzivnom klubu s doživotnim predsjednikom, golemim ovlastima i ulaznicom koja stoji vrtoglavih milijardu dolara. Kritičari upozoravaju kako je na pomolu stvaranje alternativnih Ujedinjenih naroda, krojenih isključivo po mjeri Donalda Trumpa.
Kremlj potvrdio ponudu
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je novinarima da je pozivnica Vladimiru Putinu stigla diplomatskim kanalima. Moskva, kako je rekao, pažljivo proučava sve detalje prijedloga i nada se razjasniti "sve nijanse" s američkom stranom, prenosi Sky News.
Čini se da Trump gradi novu osovinu moći, a pozivnica Putinu jasan je signal tko su, prema njegovu mišljenju, ključni igrači na globalnoj pozornici.
Što je zapravo Trumpov 'Odbor za mir'?
Na papiru, "Odbor za mir" osnovan je s plemenitim ciljem. Njegov mandat, potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a u studenom 2025. godine, jest nadgledanje demilitarizacije, obnove i uspostave prijelazne tehnokratske uprave u Pojasu Gaze nakon više od dvije godine sukoba. Međutim, uvid u nacrt povelje organizacije do kojeg je došao Bloomberg otkriva daleko veće ambicije.
Povelja opisuje Odbor kao "međunarodnu organizaciju koja nastoji promicati stabilnost, obnoviti pouzdanu i zakonitu upravu te osigurati trajni mir u područjima pogođenim ili ugroženim sukobom". Riječ Gaza se u samoj povelji niti ne spominje, a jezik dokumenta jasno cilja na postojeće institucije. U preambuli se navodi potreba za "pragmatičnim prosuđivanjem, zdravorazumskim rješenjima i hrabrošću da se odstupi od pristupa i institucija koje su prečesto zakazivale".
Malo niže, ističe se potreba za "okretnijim i učinkovitijim međunarodnim tijelom za izgradnju mira". Poruka je jasna: Trump gradi vlastitu, navodno superiorniju, verziju Ujedinjenih naroda.
Klub milijardera s doživotnim predsjednikom
Struktura Odbora podsjeća više na ekskluzivni golf klub nego na međunarodnu instituciju. Da bi neka država osigurala stalno mjesto za stolom, mora ispuniti jedan uvjet: uplatiti više od milijardu američkih dolara u gotovini unutar prve godine od stupanja povelje na snagu. One koje to ne učine, dobivaju članstvo na ograničeni rok od tri godine, s mogućnošću produljenja isključivo prema nahođenju predsjednika.
A predsjednik je, naravno, Donald J. Trump. Povelja ga imenuje inauguralnim predsjednikom, bez navođenja vremenskog ograničenja mandata, što sugerira da bi i kao privatni građanin mogao neograničeno voditi ovu organizaciju. Njegove ovlasti su apsolutne. On samostalno odlučuje koga će pozvati u članstvo, odobrava dnevni red sastanaka i, što je najvažnije, ima pravo veta na svaku odluku koju donese većina članica. Povelja mu daje i pravo da izbacuje članice, a za poništenje takve odluke potrebna je dvotrećinska većina ostalih država. Kao vrhunac, Trump ima pravo imenovati vlastitog nasljednika na mjestu predsjednika.
Diplomati iz nekoliko europskih zemalja koji su vidjeli prijedlog opisali su uvjete kao "apsolutno neprihvatljive", a posebno ih brine činjenica da bi Trump, prema svemu sudeći, osobno kontrolirao sav prikupljeni novac. Bijela kuća je, s druge strane, izvješća o naknadi od milijardu dolara opisala kao "obmanjujuća", tvrdeći da uplata nije obavezna, već da "jednostavno nudi stalno članstvo partnerskim zemljama koje pokažu duboku predanost miru, sigurnosti i prosperitetu".
Tko sve sjedi za Trumpovim stolom?
Trumpov najuži krug već je formiran unutar takozvanog izvršnog odbora. U njemu sjede isključivo njemu lojalni ljudi: državni tajnik Marco Rubio, njegov zet i savjetnik Jared Kushner, posebni izaslanik i prijatelj Steve Witkoff te bivši britanski premijer Tony Blair. Ipak, Blair se, iako imenovan u izvršni odbor, javno distancirao od kontroverzne naknade za članstvo. Njegov glasnogovornik poručio je da Blair nije uključen u utvrđivanje članstva u odboru i da neće javno podržati prijedlog o naknadi, uputivši sva pitanja Trumpovoj administraciji. Tu su još i predsjednik Svjetske banke Ajay Banga, financijer Marc Rowan i viši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Robert Gabriel.
Pozivnice su upućene na adrese šezdesetak svjetskih čelnika. Među prvima su pozvani argentinski predsjednik Javier Milei i kanadski premijer Mark Carney. Poziv su dobili i čelnici Turske, Egipta, Mađarske, Indije, Francuske, Njemačke i Italije. Reakcije su, očekivano, podijeljene. Mađarska, pod vodstvom Trumpova bliskog saveznika Viktora Orbana, otvoreno je prihvatila poziv.
Kanada je načelno pristala pridružiti se odboru za Gazu, ali je savezni dužnosnik naglasio da od Kanade nije traženo da plati milijardu dolara te da to ni ne bi učinila. S druge strane, nekoliko europskih država, kako navode anonimni izvori, "snažno se protivi" nacrtu povelje i već koordiniraju napore kako bi zajednički odbile prijedlog u njegovom sadašnjem obliku.
