Theresa May nije izabrana za britansku premijerku i svim silama se trudi promijeniti tu činjenicu. Naime, ona je postala premijerka tek nakon što je David Cameron odstupio s te dužnosti nakon poražavajućeg rezultata prošlogodišnjeg referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Cameron je napustio i Konzervativnu stranku pa je nakon njega nastala prava strka u redovima konzervativaca.
Kako su odustajali pojedini kandidati, od nekadašnjeg gradonačelnika Londona Borisa Johnsona do Michaela Govea, tako je Theresa May ostala sama. Na kraju, članovi Konzervativne stranke nisu ni glasali kako bi izabrali novog šefa stranke i države. Pod sjenom neizabrane šefice države, odlučila je sazvati izvanredne parlamentarne izbore ovog ljeta kako bi zacementirala svoju prednost u parlamentu, ali i napokon pobijedila na izborima i tako učvrstila svoju vlast.
Među britanskim medijima nagađa se da je May odlučila povećati svoju parlamentarnu većinu kako bi lakše provela sve odluke, kako domaće, tako i odluke povezane s Brexitom. Trenutačno ima stabilnu većinu od 17 parlamentaraca, ali posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se vodstvo Mayinih konzervativaca iz dana u dan povećava. Anketa YouGova pokazala je da bi čak 44% ispitanika glasalo za konzervativce, dok bi manje od četvrtine Britanaca glasalo za laburiste.
Međutim, u sjeni političkih previranja diljem Europe, Velika Britanija ulazi u treće glasanje u isto toliko godina, ali ovo je možda i najopasnije. Najveća opasnost prijeti zbog mogućeg utjecaja jednog čovjeka, i to Roberta Mercera. Samozatajni milijarder je malo poznat izvan lobističkih krugova, a u javnost je dospio tek nakon američkih predsjedničkih izbora i nezamislive pobjede Donalda Trumpa.
Mercer posjeduje niz jahti, a sve se zovu Sea Owl, kupio je model vlaka za 2,9 milijuna dolara, negira klimatske promjene (Mercer financira think tank zadužen za negiranje klimatskih promjena, Heartland Institute), a možda i najveća milijarderova igračka je opstrukcija i remećenje mainstream medija. Osim što Mercerova obitelj daje gotovo desetke milijuna dolara republikanskim kandidatima, jedna tvrtka redovito slijedi njihov novac.
Riječ je o Cambridge Analytici, kompaniji koja je postala sinonim za manipulaciju izborima. Tijekom republikanskih predizbora u Americi Mercer je na početku financirao Teda Cruza. Cambridge Analytica je radila za Cruza i, kako su to i sami rekli, od nepoznatog senatora napravili su jedinog kandidata koji se suprotstavljao Trumpu, a ponegdje ga čak i pobijedio.
Nije samo Robert sudjelovao u kampanjama. I njegova kći, Rebekha Mercer, jedna je od najvećih pojedinih donatora republikanskim kandidatima diljem Sjedinjenih Američkih Država. Kao predsjednica obiteljske zaklade Mercerovih, predvodi donatorske liste. U posljednjih nekoliko godina donirali su više od trideset milijuna dolara raznim republikanskim kandidatima i konzervativnim institutima.
Kad je Trump postao republikanski kandidat za predsjednika, Mercer je otvorio svoju vreću s novcem za njegovu kampanju. S Mercerovim novcem došla je i Cambridge Analytica. Kako se to kaže, ostatak je povijest. Mikrotargetirani oglasi na društvenim mrežama su, možda, donijeli pobjedu Trumpu u ključnim državama kako bi osvojio većinu elektorskih glasova.
Cambridge Analytica se hvalila odmah nakon izbora da su oni donijeli Trumpu pobjedu, hvalili su se da imaju detaljne psihološke profile stotina milijuna Amerikanaca kojima su uspijevali plasirati najučinkovitije oglase modernog doba. Iz Trumpova izbornog stožera procurila je informacija da su prije izbora plasirali desetke tisuća varijanti istog oglasa, a sve pod utjecajem podataka i prijedloga Cambridge Analytice.
U međuvremenu su se pojavile informacije i da je Mercer pomagao kampanji za odlazak Velike Britanije iz Europske unije, ali njihov točan utjecaj je gotovo nemoguće procijeniti. Službeno, oni nisu sudjelovali u kampanji. "Cambridge Analytica ne surađuje s kampanjom za napuštanje Europske unije. Cambridge Analytica je američka kompanija sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nije radila u britanskoj politici", rekli su iz Cambridge Analytice kad su ih novinari pitali kakav je njihov utjecaj bio na referendum u Velikoj Britaniji. Međutim, u razgovoru za Guardian je Andy Wigmore, direktor komunikacija jedne od kampanja za Brexit, rekao da su im pomagali iz Cambridge Analytice.
"Korištenje umjetne inteligencije, kao što smo mi uradili, kaže vam mnoštvo stvari o pojedincima i kako ih uvjeriti odgovarajućim oglasima. Znali smo da će biti i drugih ljudi u njihovoj mreži koji se slažu s njima pa smo informacije mogli širiti i pratiti. Računalo nikad ne prestaje učiti i nikad ne prestaje pratiti", rekao je Wigmore. Cambridge Analytica nije službeno radila za njih. Nisu im ništa platili. "Bili su sretni da nam mogu pomoći", rekao je i dodao da su preko Roberta Mercera ostvarili suradnju s CA.
"Robert Mercer ih je upoznao s nama. Rekao nam je: 'Znam kompaniju koja bi vam mogla pomoći'. Sve što su pokušavali uraditi u SAD-u i ono što smo mi htjeli raditi imalo je mnoštvo sličnosti. Podijelili smo mnogo informacija. Zašto i ne bismo", ispričao je Wigmore. U svjetlu toga možda i najveće upozorenje dolazi s Londonske škole za ekonomiju i političke znanosti. Njihovo istraživanje o političkim kampanjama u moderno doba moglo bi se svesti na jednu jedinu rečenicu.
"Online mediji i društvene mreže podrivaju ograničenja potrošnje. Ispostavljeni računi ne pokazuju detalje koliko novca se potroši i gdje se pokazuju oglasi. Velike pripremne aktivnosti, kao što je prikupljanje baza podataka glasača, mogu imati veliki utjecaj na kampanju i ne moraju nužno biti uključeni u troškove financiranja predizborne kampanje. Digitalne kampanje mogu ciljati glasače znatno preciznije nego što je to moguće s analognim kampanjama što za sobom povlači pitanja transparentnosti, privatnosti i jednake dostupnosti podataka", upozoravaju oni.
Napominju i da je jako teško pratiti potporu trećih strana i neslužbenih medija, a upravo u to bi se mogao klasificirati utjecaj Cambridge Analytice na Brexit. Oni nisu dali novac, nisu čak dali ni konkretne usluge, ali su samo "pomagali". Ako je njihova pomoć imala bilo kakav utjecaj na kampanju, trebalo je to objaviti, ali sve to je još jedna velika siva zona. Čak su i britanski laburisti postali svjesni da je ta siva zona pod golemim utjecajim svjetskih bogataša, redom konzervativaca.
Naime, nedavno je Stephen Kinnock, laburistički zastupnik u parlamentu, podnio zahtjev britanskom izbornom povjerenstvu za provjerom utjecaja Cambridge Analytice i njihova psihološkog profiliranja na rezultate prošlogodišnjeg referenduma o napuštanju Europske unije. "Takve donacije mogle bi na kraju iznositi stotine tisuća funti, a te brojke temeljim na podacima iz prijašnjih referenduma i plaćanjima političkih stranaka za analitičke alate", rekao je Kinnock u pismu izbornom povjerenstvu.
Leave.eu kampanja smjela je ukupno potrošiti 700.000 funti, a potrošili su, prema službenim podacima, oko 693.000 funti. Još nije jasno što će izborno povjerenstvo uraditi po pitanju tih pritužbi, ali ako prihvate prigovore, u njihovoj je moći da naplate pozamašne kazne kampanji. Službeni stav Leave.eu bio je da Cambridge Analytica nije službeno radila za njih, a čak i da jesu: "Bilo bi to puno prije nego što moramo početi prikupljati financijske podatke", rekao je Wigmore kad je saznao za Kinnockovu pritužbu.
Zanimljivo je da su se stotine Britanaca požalile Agenciji za standarde u oglašavanju zbog oglasa koje su koristile kampanje za napuštanje Unije. Agencija je prigovore odbila, ali uzevši u obzir moć oglašavanja preko društvenih mreža, za očekivati je da će takvih prigovora biti još više.
Theresa May uživa golemu podršku među biračima, njezini konzervativci imaju dvadesetak postotnih bodova prednosti ispred laburista, ali britanski mediji upozoravaju da bi mogući utjecaj Mercera i njegova novca mogao imati golemi utjecaj na izbore, a da nije potpuno razjašnjen ni njegov utjecaj na referendum o Brexitu. "Bit će to potpuni raspad sustava", napisala je Carole Cadwalladr, novinarka Guardiana, na Twitteru.
