U švicarskom skijalištu Davos započeo je 56. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), elitno okupljanje koje do 23. siječnja dovodi gotovo tri tisuće najutjecajnijih ljudi današnjice - političkih lidera, direktora najvećih svjetskih kompanija, bankara, tehnoloških vizionara i predstavnika međunarodnih institucija. Pod službenom temom "Duh dijaloga", sudionici pokušavaju pronaći zajednički jezik u svijetu koji je istodobno zahvaćen ratovima, ekonomskom nesigurnošću i tehnološkim promjenama bez presedana.
No iznad snježnih Alpa ove se godine ne osjeća optimizam koji je Davos nekoć simbolizirao. Kako primjećuju analitičari, globalna politika sve se češće vodi kroz ekonomiju - carinama, sankcijama i kontrolom tehnologije - dok dijalog ostaje deklarativni ideal, a ne stvarni alat rješavanja sukoba.
No, koja je svrha godišnjeg okupljanja svjetske elite u snježnim planinama Davosa? Što se tamo zapravo događa? Ima li svijet koristi od tog okupljanja? I što Donald Trump tamo radi?
Što je Davos?
Sve je počelo jednom malom konferencijom o menadžmentu 1971. godine. Osnivač, Klaus Schwab imao je tada skroman cilj - predstaviti američki menadžerske tehnike i načine rada europskim kompanijama koje su u tom trenutku daleko kaskale iza američkih kolega.
Međutim, Davost je od svojih skromnih početaka prerastao u godišnje okupljanje preko 3000 ljudi koji spadaju u svjetsku elitu, a dolaze iz svijeta biznisa, financija, politike i javnih poslova. Svjetski ekonomski forum ima službenu misiju - "poboljšati stanje svijeta".
Službeni dio Foruma se održava u kongresnom centru u samom srcu malog švicarskog grada Davosa gdje sudionici slučaju govore, panel diskusije i sudjeluju u seminarima.
Osim toga, ima i puno neslužbenih događanja, koja se odvijaju na više mjesta po Davosu, u luksuznim hotelima, prije svega glavnom hotelu Steigenberger Belvedere, te brojnim barovima gdje se eliti pridružuju horde lobista, PR-ovaca i novinara.
Tko dolazi u Davos?
Najmoćniji svjetski političari. Ovogodišnji forum obara rekorde po broju sudionika na visokoj razini. Organizatori najavljuju dolazak gotovo 400 političkih lidera, među njima više od 60 šefova država i vlada, kao i oko 850 predsjednika uprava i izvršnih direktora najvećih svjetskih kompanija. Prema podacima WEF-a, riječ je o jednom od najposjećenijih izdanja foruma u posljednjih desetljeća.
Središnja figura summita je američki predsjednik Donald Trump, koji se u Davos vraća s jakom delegacijom - državnim tajnikom Marcom Rubiom, ministrom financija Scottom Bessentom i posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom. Trump bi u srijedu trebao održati ključni govor, a prema pisanju Associated Pressa, njegov boravak u Davosu bit će obilježen i nizom zatvorenih sastanaka s poslovnim liderima, kao i sastankom tzv. "Odbora za mir", posvećenim ratu u Gazi.
Trumpov povratak događa se u trenutku ozbiljnih napetosti između SAD-a i europskih saveznika - od prijetnji preuzimanjem Grenlanda do agresivne carinske politike koja je uzdrmala globalnu trgovinu. Upravo zbog toga mnogi smatraju da je ovogodišnji Davos više politički nego ekonomski skup.
Uz Trumpa, u Davosu će biti i francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij te kineski potpredsjednik vlade He Lifeng.
Posebnu pozornost izaziva i dolazak novog sirijskog predsjednika Ahmada al-Sharaae, dok regiju jugoistočne Europe predstavljaju hrvatski premijer Andrej Plenković i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Na Forum dolaze i predsjednici raznih humanitarnih organizacija, akademici, nevladine organizacije, te brojni celebrityji iz svijeta glazbe i filma. Ove godine dolaze David Backman i Matt Damon. Da biste došli u Davos, organizatori vas moraju pozvati i to obično znači da morate platiti 'upad'.
Umjetna inteligencija i nova ekonomija moći
Jedna od dominantnih tema foruma je umjetna inteligencija - tehnologija koja, prema riječima organizatora, ima potencijal ubrzati globalni rast, ali i produbiti postojeće društvene nejednakosti. U Davos su stigli čelnici tehnoloških divova: Jensen Huang (Nvidia), Satya Nadella (Microsoft), Demis Hassabis (Google DeepMind) i Arthur Mensch (Mistral AI).
Dok poslovni lideri ističu kako bi AI mogao dramatično povećati produktivnost i profitabilnost, sindikati i civilne udruge upozoravaju na masovni gubitak radnih mjesta i koncentraciju moći u rukama malog broja tehnoloških kompanija. Rasprave se sve više pomiču s pukog entuzijazma prema pitanjima regulacije, etike i infrastrukture – posebice energetske, s obzirom na golema postrojenja podatkovnih centara.
Uoči početka foruma, organizacija Oxfam objavila je izvještaj koji baca sjenu na poruke o "zajedničkoj budućnosti". Prema tom izvješću, bogatstvo svjetskih milijardera poraslo je prošle godine za više od 16 posto, dosegnuvši oko 18 bilijuna dolara. Samo prošlogodišnji rast od 2,5 bilijuna dolara, upozorava Oxfam, bio bi dovoljan da se ekstremno siromaštvo u svijetu iskorijeni čak 26 puta.
Ti podaci dodatno hrane kritike da je Davos mjesto velikih riječi, ali malih konkretnih promjena. Prosvjednici okupljeni na rubovima skupa nose transparente s porukama poput "World Economic Failure" (Svjetski ekonomski neuspjeh), dovodeći u pitanje stvarni učinak foruma.
Pet tema za budućnost
Program foruma strukturiran je oko pet ključnih područja: suradnje u fragmentiranom svijetu, otključavanja novih izvora rasta, ulaganja u ljude i vještine, odgovornog uvođenja inovacija te izgradnje prosperiteta unutar planetarnih granica. Neki promatrači primjećuju da su ove godine u drugom planu teme koje su ranije bile snažno zastupljene, poput rodne ravnopravnosti i inkluzivnosti, što se tumači kao prilagodba novoj američkoj administraciji.
Kako piše AP News, neslužbeni razgovori u Davosu ionako se manje bave idealima, a više geopolitičkom realnošću: ratom u Ukrajini, Bliskim istokom, Kinom i budućnošću globalne trgovine u svijetu u kojem se ekonomija sve otvorenije koristi kao sredstvo pritiska.
Ima li od Davosa neke koristi?
Davos sasvim sigurno neće spasiti svijet, ali je odlična platforma za utjecajne i inteligentne ljude da svjetskim vođama predstave neka rješenja za društvene, ekonomske i političke probleme.
Za kritičare Davosa, kao što je recimo bio Steve Bannon, bivša Trumpova desna ruka, Davos je opaka zavjera svjetske elite protiv ostatka svijeta.
Drugi kritičari nisu tako ekstremno oštri, ali su cinični, pa kažu da se u Davosu događa samo puno buke koju proizvode najprivilegiraniji ljudi na svijetu.
