Turski istražitelji de facto su optužili Saudijsku Arabiju da su njene vlasti prošlog tjedna u konzulatu te vehabijske monarhije u Istanbulu dale pogubiti istaknutog novinara porijeklom iz te zemlje. Riječ je o Jamalu Khashoggiju, novinaru koji je, između ostalog, pisao i za Washington post. Prvo je turska agencija Anadolija javila da je javni državni tužitelj naložio istragu „nestanka“ Kashoggija, da bi Washington Post sada izišao s tvrdnjama dvije anonimne osobe uključene u tu istragu.
Turske vlasti izašle su s tvrdnjama da je novinar u konzulat ušao u utorak prošlog tjedna zbog dokumenata koji su mu bili neophodni za vjenčanje, ali da nikada nije izašao, što je dovelo do kulminacije u subotu. Njegova zaručnica Hatice Cengiz izjavila je da je Khashoggi bio jako zabrinut da mu neće dopustiti da napusti konzulat nakon što uđe, dao joj je zato svoj mobitel i rekao joj, ukoliko se ne vrati, neka nazove određenog službenika AKP-a, vladajuće stranke Recepa Tayyipa Erdogana.
Četiri sata otkako je ušao, ona je pozvala policiju. Turski istražitelji polaze od teze da je 15-člana skupina došla iz Saudijske Arabije kako bi izvela unaprijed isplanirano ubojstvo. Najgore u ovoj priči je to što je čak i vlastima Turske u stanju u kakvom jest s autokratskom, ako ne i gorom vladavinom Erdogana, ovaj put lako povjerovati zbog niza okolnosti.
Prvo zbog toga što je Saudijska Arabija jedna od zemalja s najgorim kršenjima ljudskih prava u svijetu, što je riječ o vjerskoj državi s rigidnim vjerskim zakonima, s masovnim smrtnim kaznama, takvoj zemlji u kojoj se čak i dopuštanje ženama da voze automobil smatra povijesno velikim korakom naprijed. Drugo, riječ je o novinaru koji je svojim pisanjem kritizirao vladajuću kraljevsku obitelj i njene skoro neograničene moći u toj zemlji zbog čega je svjesno odabrao život u egzilu u SAD-u. Iz sigurnosnih razloga.
Treće, on je bio jako dobro upoznat s prilikama u Saudijskoj Arabiji zato što je desetljećima bio blizak vladajućim krugovima, radio je kao urednik u toj zemlji, čak je bio savjetnik bivšem šefu saudijskog obavještajnog aparata.
Konačno, posljednjih godina, s usponom saudijskog princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, koji je danas stvarni vladar monarhije, vlasti te zemlje krenule su u niz od stotina uhićenja određenih klerika, direktora velikih kompanija, aktivista za prava žena, čak i pojednih pripadnika šire kraljevske obitelji, a u nekoliko navrata ostale su vrlo diskutabilne pogibije određenih istaknutih ljudi iz vrhova moći te zemlje.
Saudijska novinska agencija u subotu je, međutim, objavila vijest s izjavom anonimnog službenika iz konzulata u Istanbulu koji je rekao da novinar nije ubijen. Sam princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman prošlog tjedna je za Bloomberg rekao da je Khashoggi izašao iz konzulata ubrzo nakon što je tamo ušao u utorak.
Generalni konzul Saudijske Arabije u Istanbulu čak je pozvao novinare u obilazak konzulata kako bi im pokazao da Khashoggi nije unutra: „Jamal nije niti u konzulatu niti u Saudijskoj Arabiji. Konzulat i veleposlanstvo tragaju za njim.“
Urednik rubrike s kolumnama i komentarima Washington Posta Fred Hiatt rekao je da je njihova novina jako ponosna što je Khashoggi njihov autor.
„Ako bi izvještaji da je Jamal ubijen bili točni, bio bi to monstruozan, nečuven čin. Jamal je bio, ili kako se mi još nadamo, on je predan, hrabar novinar. On piše iz osjećaja ljubavi prema svojoj domovini i iz duboke vjere u ljudsko dostojanstvo i slobodu. U njegovoj zemlji ga poštuju, kao i po Bliskom istoku i diljem svijeta“, kazao je Hiatt.
O Mohammedu bin Salmanu se još i prije uspona na vlast povremeno slikovito pisalo kao o "najopasnijem čovjeku na svijetu". Prije nego što se uspeo uz hijerarhiju bio je ministar obrane Saudijske Arabije. Rat u Jemenu je potpuno njegovo djelo, uvelike i intervencija Saudijske Arabije u ratu u Siriji, o čemu već godinama s mnogih strana svijeta pljušte optužbe da je ta zemlja potrošila nebrojene milijarde dolara u naoružavanje i opremanje najradikalnijih džihadističkih skupina, odgovornih za neka od najmasovnijih krvoprolića nad civilima i zarobljenicima.
Saudijska Arabija se, također, relativno nedavno našla na stupu srama zbog optužbi da je zatočila premijera Libanona Saada Haririja, prethodno ga pozvavši u goste. Optužbe su išle dotle da je Hariri bio ucijenjen sigurnošću svoje obitelji. Također, premijer Libanona je tih dana, tijekom tog njegovog čudnog boravka u Rijadu, vrlo zabrinutim izrazom lica iznenada najavio ostavku, što su libanonske vlasti protumačile kao pokušaj Saudijske Arabije da gurne Libanon u totalni kaos i da tako isprovocira rat s Iranom.
