Imenovanje guvernera HNB-a u posljednji trenutak i nagodba za Agrokor samo su neke od aktualnih tema o kojima progovara Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta. Otkrio je i bi li, sa sadašnjim iskustvom, bio za koaliciju s HDZ-om.
Marko Vučetić više nije dio Kluba Mosta. Zašto ste se odlučili na taj potez?
Imao sam razgovor s kolegom Vučetićem prošli petak iz kojeg je bilo sasvim jasno kako namjerava nastaviti s dosadašnjom praksom, a to je u potpunosti ignorirati rad kluba. On nije dolazio na sastanke niti je s nama dijelio svoje planove i smatra kako je ta odluka bila logična. Kao predsjednik Kluba imam odgovornost prema zastupnicima koji ispunjavaju svoje obveze.
Može li to naštetiti Mostu?
Ne, bolje je imati deset zastupnika koji će sudjelovati u radu kluba, nego 30 koji to ne čine.
Posljednji je tjedan rada Sabora. Vladajući čekaju zadnji trenutak za imenovanje guvernera HNB-a. Slično je bilo i s imenovanjem glavnog državnog odvjetnika. Što to govori o odnosu vlasti prema institucijama?
Očito je da oni sve institucije dovode do cajtnota u kojem predlažu kandidata o kojemu nije bilo nikakve javne rasprave. Taj kandidat možda može biti i dobar, ali jasno je kako oni žele preveliku raspravu o tome. Mi trebamo širu javnu raspravu o djelovanju i politici HNB-a, ulasku državne revizije u tu instituciju, što je Most nekoliko puta predlagao, ali je to odbijeno. Vidimo da ljudi koji su ostvarili jako dobre rezultate, poput Paulina Lonze iz poreznog Uskoka, ne dobiju novu priliku, nego se imenuje novi čovjek. Očito je da vladajući žele kontrolirati institucije, pa čak i ako ostave iste ljude, jer im šalju poruku: ‘Ostavili smo vas na pozicijama i provodit ćete politiku kakvu mi želimo’. To nije dobar smjer za zemlju.
Kako će se Most postaviti kod glasovanja?
Poznavajući stav kolega iz Mosta o Borisu Vujčiću i njegovu djelovanju, ne znam kako bismo mogli podržati čovjeka protiv kojeg su neki naši zastupnici podignuli kaznenu prijavu.
Nagodba za Agrokor je izglasana. Vladajući kažu da je to njihova velika reforma koji su proveli, iako to nisu planirali. Imaju li razloga za zadovoljstvo?
Dvije stvari su dovoljne da se pokaže kakav je to proces bio. Otišli su potpredsjednica Vlade Martina Dalić i izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Taj proces je bio kontaminiran i nije nešto čime se Andrej Plenković može hvaliti. Most se zalagao za zaštitu nacionalnog interesa, zato smo i glasali za ‘lex Agrokor’ s ciljem spašavanja radnih mjesta, ali roll up kredit i savjetničke usluge do kojih je došlo nakon našeg izlaska iz Vlade pokazuju da oni nisu imali taj cilj. Svjesni smo da su se odluke trebale donositi brzo i da proces nije mogao biti besprijekoran, ali ljudi koji su sudjelovali u cijeloj priči nisu smjeli od nje profitirati. To je ostavilo veliku mrlju. Iako je nagodba izglasana, mnogi s njom nisu zadovoljni. Ne znam hoće li ići tužbe i hoće li zbog toga trpjeti državni proračun. Nitko od nas ne bi volio da do toga dođe. Ako gledamo cjelokupni Agrokor kao problem, do njega su dovele vlade HDZ-a i u manjem dijelu SDP-a, koji je isto upravljao Hrvatskom.
Dođe li do štete za proračun, što navodite kao mogućnost, je li tad trenutak da premijer podnese ostavku?
Vidjet ćemo što će se događati. Možda se premijeru zatrese stolica i zbog samih zbivanja unutar HDZ-a. Mi to nikad ne znamo. Ne uzdam se previše u koalicijske partnere, HNS i manjince da će oni na bilo koji način ugroziti poziciju premijera, jer oni čuvaju svoje pozicije.
Kako gledate na najavljene demografske mjere, jer nitko ne zna kako će se one realizirati i s kojim novcem?
U Vladi se hvale da se povećala zaposlenost, ali postavljam im pitanje koliko je ljudi otišlo iz Hrvatske te koliko je zaposlenih upravo u državnom sektoru i na lokalnim razinama. Mi imamo jedan val uhljebljivanja, neviđen u zadnjih desetak godina, i to je sve što ova Vlada radi. Most cijelo vrijeme upozorava da je državni aparat prevelik i da treba ići u reformu javne uprave. Naši ljudi su osmislili akcijski plan reforme javne uprave, osigurano je 800 milijuna kuna, ali ne želi se ići u digitalizaciju i smanjenje javne uprave jer bi u tom slučaju vladajući morali rezati granu na kojoj sjede. No reforma javne uprave jedini je način da se državni aparat učini jeftinijim i efikasnijim te da se rasterete državne financije i tako oslobodi novac za demografske mjere, rasterećenje poduzetnika, ali i povećanje mirovina.
Ima li Vlada reformskog potencijala?
Vidimo izvješće Europske komisije kojim se kritizira Vladu da se reforme ne provode. Ne vidim da Vlada ima reformski potencijal i da želi nešto ozbiljno mijenjati. Ipak, pod pritiskom javnosti i napadima iz oporbe morat će se nešto provesti. Čak i kritike predsjednice, za koje smatram da su bile proračunate, možda će natjerati Vladu da provede neke mjere vezane za demografiju i javnu upravu. Ipak, krupne promjene, koje su potrebne Hrvatskoj, mi ne vidimo. Mislim da je upravo razlog zašto Most nije mogao izdržati dulje od šest mjeseci u bilo kojoj Vladi taj jer smo željeli promjene. Svjesni smo da će nam ljudi zamjerati što smo preuzeli odgovornost, ali iz oporbe se ne može ništa mijenjati. No mi nismo pristali na vlast pod svaku cijenu i odrekli smo se tih pozicija kad smo vidjeli da bismo ugrozili svoje ideale i vrijednosti zbog kojih smo ušli u politiku.
Zamjera vam se u javnosti da ste dvaput doveli HDZ na vlast?
Nastavak na sljedećoj stranici...
