Top News
264 prikaza

U Njemačkoj je nestalo 5835 izbjegličke djece

Azaz: Izbjeglički kamp u Siriji
DPA/PIXSELL
Strahuje se da su nestala djeca postala metom kriminalaca koji ih tjeraju na prostituciju, ropski rad ili čak i iskorištavaju kao izvor organa

Na pomolu je još jedna humanitarna katastrofa vezana uz prošlogodišnji masovni izbjeglički val koji je uglavnom bio usmjeren prema Njemačkoj. Ministarstvo unutarnjih poslova Njemačke objavilo je da policija kao one kojima se u kaosu migracija izgubio svaki trag, vodi nešto više od 8000 maloljetnika, od kojih je djece mlađe od 14 godina čak 5835.

Kada je u ožujku iz izvještaja Europola postalo jasno da mi mogla biti riječ o redu veličine 10.000 nestalih maloljetnika, skupina europarlamentaraca u otvorenom je pismu oštro upozorila da je riječ o djeci koju su, lako moguće, otele kojekakve paneuropske kriminalne skupine kako bi ih tjerali na prostituciju, ropstvo ili čak koristili kao izvor organa za ilegalna tržišta. Iste takve bojazni u svom je izvještaju naveo i Europol.

Da se događa nešto vrlo zabrinjavajuće pokazuju same brojke. Krajem ljeta u Njemačkoj je bilo zabilježeno 1637 nestalih maloljetnika. 1. siječnja ove godine taj broj je već bio narastao na 4749 nestalih, da bi se sad taj broj povećao na čak desetinu sveukupnih 59.000 djece koja su registrirana u izbjegličkom valu na ulasku u EU da su bez pratnje.

Njemačka političarka Zelenih Luise Amtsberg ogorčena je time što njemačka vlada ne čini dovoljno da se tu djecu pronađe i spasi. "Tužno je i nevjerojatno da nestanak 5835 djece nije bio dovoljan da vlada proglasi uzbunu", kazala je ona. Uglavnom je riječ o djeci koja su se na put u EU iz Afganistana, Sirije, Eritreje, Maroka i Alžira zaputila bez pratnje odraslih.

U međuvremenu je policija ipak uspjela pronaći, u određenom broju slučajeva čak i spasiti 2171 maloljetnika i dijete. Tretman izbjegličke djece bez pratnje pritom je i inače bitno drugačiji i bolji od onog kakav imaju ostali izbjeglice. Njih se skoro nikada ne smješta u privremene logore za prihvat, nego u posebne domove, odnosno čak i u udomiteljske obitelji kad god je takvo što moguće, kako bi bili sasvim sigurni od zlostavljanja i imali punu zdravstvenu skrb, obrazovanje, zdravu prehranu i slično.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.