Deficit konsolidirane opće države u 2015. godini smanjen je za 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, i iznosio je 3,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani javni dug istodobno porastao po najnižoj stopi od 2012. godine; porastao je samo 1,9 posto, objavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci iz DZS-ovog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj pokazuju da je manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a. Godinu ranije deficit opće države bio je na razini od 18,1 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, a javni je dug iznosio 284,2 milijardi kuna, tj. 86,5 posto BDP-a.
Kada se iz obračuna isključe troškovi za kamate, kazao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, Hrvatska je prošle godine po prvi put zabilježila primarni suficit opće države od 1,22 milijarde kuna ili 0,4 posto BDP-a, nakon što je taj pokazatelj u 2014. bio u minusu od 2 posto BDP-a, odnosno 6,6 milijardi kuna.
Krištof je pritom izdvojio tri stavke koje su u prošloj godini imale najznačajniji utjecaj na kretanje deficita opće države. Službena statistika prošlogodišnji prijenos dijela sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup nije priznala kao prihod, za razliku od Ministarstva financija, pa je to deficit uvećalo za 1,26 milijardi kuna. Također, u deficit je uračunato i 950 milijuna kuna duga HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, koji je zbog aktiviranja državnom jamstva bilježen kao obveza države. Uz to, u obuhvat opće države uključen je i HAKOM, što je imalo blagi negativni utjecaj na deficit, a reklasificirana je i imovina Bina Istre kao državne imovine, a što je imalo pozitivan učinak od 300-tinjak milijuna kuna.
