U dubokom snijegu arktičkih planina, u krajoliku gdje se temperature spuštaju ispod minus dvadeset Celzijevih stupnjeva, elitni britanski kraljevski marinci pripremaju se za najgori mogući scenarij: rat s Rusijom. Njihova obuka završava surovim ritualom - skokom u ledenu rupu u zaleđenom jezeru, gdje prije izvlačenja moraju glasno izviknuti svoje ime, čin i broj. Nakon izlaska iz ledene vode, valjaju se u snijegu, a zatim nazdravljaju kralju Charlesu III. uz čašicu ruma.
Ova tradicija ekstremne obuke u Norveškoj seže još u doba Hladnog rata, no objekt u kojem se danas provodi potpuno je nov i ubrzano raste.
Kamp "Viking", smješten u Øverbygdu, oko 360 kilometara od norveško-ruske granice, otvoren je 2023. godine, nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Postao je središnja točka britanske vojne strategije za Visoki sjever i simbol sve veće napetosti koja se širi polarnim krugom.
'Više nismo u miru'
Kamp "Viking" širi se nevjerojatnom brzinom. Ovog proljeća ugostit će 1500 vojnika, a iduće godine očekuje se dolazak njih dvije tisuće. Britanska ministrica vanjskih poslova, Yvette Cooper, potvrdila je za POLITICO da Ujedinjeno Kraljevstvo "efektivno udvostručuje" broj svojih kraljevskih marinaca u Norveškoj, a od 2026. godine planira se stalna, cjelogodišnja prisutnost.
Vježbe koje se ovdje provode simuliraju misije koje bi uslijedile u slučaju aktivacije članka 5. NATO saveza o kolektivnoj obrani. Realnost je sumorna, što je potvrdio i brigadir Jaimie Norman, zapovjednik britanskih komandosa, tijekom posjeta ministara vanjskih poslova Velike Britanije i Norveške.
- Mi više nismo u miru. Vidimo se na kontinuumu koji na jednom kraju ima rat, a na drugom mir, a mi smo negdje na tom kontinuumu - izjavio je Norman.
Iako se javno zna za postojanje kampa, on nosi auru tajnosti zbog političke osjetljivosti. Norveška, naime, desetljećima provodi politiku protivljenja stalnim stranim vojnim bazama na svom tlu kako bi izbjegla provokacije prema Rusiji. Stoga norveška vlada inzistira da "Viking" nije nova britanska baza, već samo preimenovani objekt za obuku unutar postojeće norveške vojne baze. S druge strane, britanska Kraljevska mornarica u svojim ga priopćenjima otvoreno naziva vojnom "bazom".
Dvostruka prijetnja: Rusija i Trump
Dok se u europskom dijelu Arktika pojačava vojno odvraćanje, na drugoj strani polarnog kruga odvija se potpuno drugačija kriza. Američki predsjednik Donald Trump ponovno je aktualizirao svoju želju za preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, što izaziva golemu diplomatsku napetost i odvlači pažnju s ključnih sigurnosnih pitanja. Norveški ministar vanjskih poslova, Espen Barth Eide, nije krio frustraciju.
- Radije bismo se više fokusirali na Ukrajinu, a manje na druge stvari - rekao je nakon povratka iz Kijeva, aludirajući na krizu koju je potaknuo Trump.
Kao odgovor na dvostruke izazove, Cooper i Eide javno su podržali ideju o novoj NATO misiji nazvanoj "Arktički stražar" (Arctic Sentry). Cilj misije bio bi dvojak: suprotstaviti se ruskim prijetnjama i istovremeno uvjeriti Trumpa u europsku predanost sigurnosti regije. Detalji misije još su nejasni, no mogla bi uključivati vježbe po uzoru na one u Norveškoj, ali na području Grenlanda i okolnih pomorskih putova, gdje je zabilježen porast aktivnosti takozvane "flote u sjeni" koja prevozi sankcioniranu naftu i sumnje u sabotaže podmorskih kabela. Cooper je naglasila kako se sigurnost Arktika ne može promatrati parcijalno.
- Sigurnost Arktika je u potpunosti povezana. Dio ruske prijetnje dolazi preko njezine Sjeverne flote i prodire u Atlantik. To je transatlantska prijetnja - rekla je.
Za Norvešku, prijetnja je neposredna i egzistencijalna. Ministar Eide podsjetio je na zastrašujuću blizinu poluotoka Kole, ruskog vojnog uporišta.
- Odmah istočno od naše granice nalazi se poluotok Kola i Murmansk. Ta regija ima najveću koncentraciju nuklearnog oružja na svijetu, a posebno je ondje smještena ruska sposobnost drugog udara. U ratnoj situaciji, ne želimo im dopustiti pristup otvorenim oceanima - upozorio je Eide.
- Ako dođe do krize, ovo će područje odmah postati središte gravitacije zbog važnosti ruskih nuklearnih kapaciteta i podmorničkih baza. U vrlo kratkom vremenu prijeći će iz niske napetosti u središte zbivanja.
Europa pokušava balansirati između odvraćanja Rusije i upravljanja odnosima s nepredvidivim američkim predsjednikom. Jedan britanski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da postoje tri teorije o njegovoj opsesiji Grenlandom. Prva je da je iskreno zabrinut za sigurnost, druga da traži poslovne prilike.
- A treća škola mišljenja jest da ga on jednostavno želi uzeti... želi Ameriku učiniti većom - zaključio je.
