Galicija je glavni europski izvor školjkaša i, nakon Kine, najveći svjetski proizvođač dagnji koje se uzgajaju u estuarijima. No brojke koje je ovog mjeseca objavila jedna ribarska web stranica otkrivaju alarmantan pad školjkaša i školjki, koje se skupljaju ručno za vrijeme oseke, kao i dagnji koje se uzgajaju na konopima razapetim na drvenim splavima.
Urod školjki pao je u 2023. za 80% u usporedbi s prethodnom godinom, dok su neke vrste školjki pale za 78%. Prošlogodišnja proizvodnja dagnji bila je najniža u četvrt stoljeća, pala je s 250.000 tona u 2021. na 178.000 prošle godine, piše britanski Guardian.
María del Carmen Besada Meis, koja vodi udrugu ribara San Martiño u Ría de Arousa, jednom od glavnih izvora školjkaša u regiji, vjeruje da su klimatske promjene krivac, dijelom zahvaljujući nedavnim obilnim kišama koje su smanjile slanost. U posljednje dvije godine oborine su bile znatno iznad prosjeka.
"Ali nemamo dovoljno konkretnih dokaza i ono što bismo voljeli je da netko dođe i napravi odgovarajuće istraživanje kako bismo znali što stoji iza ovoga i što možemo učiniti u vezi s tim", kaže ona. Drugi čimbenik iza kolapsa zaliha je, prema Marti Martín-Borregón, odgovornoj za oceane u Greenpeaceu u Španjolskoj onečišćenje. "Najveći uzrok je onečišćenje otpadom koji se ispušta u ušće, iz poljoprivrede i tvornica, poput tvornica ribljih konzervi", kaže ona.
Također postoje planovi za ponovno otvaranje obližnjeg rudnika bakra Touro-Pino, koji će potencijalno stvoriti više otpada, dok postoji široko protivljenje prijedlogu izgradnje ogromne tvornice celuloze u regiji koja bi, prema Greenpeaceu, trošila 46.000 kubičnih metara vode dnevno, što je jednako cijeloj okolnoj pokrajini Lugo.
Otpadne vode također su uzrok pomora školjaka
Galicijska vodovodna tvrtka kaže da se otpad baca u more više od 2000 puta godišnje, od čega 10% prelazi zakonske granice toksičnosti. Dok Martín-Borregón kaže da postoji hitna potreba za čišćenjem ríasa, ona se slaže da su ključni faktor klimatske promjene.
“Vode ríasa su obično hladne i struje donose mnogo hranjivih tvari. Zbog zagrijavanja mora postoje vrste školjkaša koje ne mogu uspijevati u toploj vodi,” kaže ona. "To je posebno slučaj s dagnjama i kako temperature rastu, industrija školjkaša se približava kolapsu." Još jedan čimbenik koji smanjuje salinitet, uz jake kiše, je kada se brane otvore za vrijeme oseke, poplavi rías slatkom vodom, uzrokujući golemu smrtnost među školjkašima, posebno školjkama.
Jedini tračak svjetlosti je da se proizvodnja kamenica malo povećala, ali inače su izgledi loši.
“Ne možemo ovako živjeti”, kaže Besada Meis. "Nastavljamo raditi, ali živimo od socijalnog osiguranja."
Pomor dagnji u Malostonskom zaljevu
S istovjetnim problemima suočavaju se i hrvatski školjkaši. U Malostonskom zaljevu lani se dogodio nezapamćeni pomor dagnji. U uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta je iznosila gotovo 80 posto, objavio je HRT.
Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.
Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva. Za razliku od dagnji, kamenice su se još nekako držale.
Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, rekla je kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objasnila utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.
"Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije", navela je za HRT Bratoš Cetinić.
