Kad je konačno dim nestao, Amazona je opet prodisala. Nakon stravičnih požara prošlog ljeta, nad njom su mjesecima visjeli crni oblaci dima, dok su vatrogasci i šumari čistili prašumu od spaljenih stabala i raslinja.
Sezona kiša koja je upravo nad Amazonom, bila je dugo očekivani predah od vatrene stihije, ali je i pružila uvid u svjetsku katastrofu.
Podaci brazilske Svemirske agencije koja posjeduje satelitske snimke, govore o o tome da je izgorjela površina od skoro 10.000 četvornih kilometara. Za usporedbu – otprilike kao da je izgorio kvadrat od Rijeke do Zagreba i Koprivnice, pa do Daruvara i nazad do Senja.
Bio je to najveći gubitak brazilske prašume u posljednjih deset godina i ujedno pokazatelj kako se brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odnosi prema plućima svijeta koji Zemlju štiti od globalnog zagrijavanja, piše New York Times.
Naime, Bolsonaro je došao na vlast tako da je obećao da će otvoriti prašumu drvnoj industriji, da će smanjiti strogu zaštitu Amazonije, a njegova Vlada odmah je prionula poslu i smanjila novac državnim službama koje su brinule o zaštiti šuma i zaštiti okoliša. Istovremeno povećao se broj onih koji su krenuli iskorištavati prašumu, izvlačiti iz nje prirodna bogatstva svjesni da će zarada od prodaje na svjetskim tržištima biti golema. Krčenje šuma povećalo se skoro 30 posto u odnosu na godinu dana ranije.
"To samo potvrđuje da u Amazoni vlada bezakonje i kriminalci koji uništavaju okoliš osjećaju da ih podupire vlast i odatle crpe moć", govori Carlos Nobre, klimatolog sa Sveučilišta u São Paulu.
"Provođenje zakona je na minimumu, Amazona će se početi samouništavati, što je upozorenje za budućnost", rekao je.
Vlada Bolsonara učinila je nekoliko kozmetičkih zahvata u borbi protiv krađe drva iz tog područja, ali je ustrajao na svom starom i poznatom prijeziru prema brizi o okolišu.
Jednom je rekao kako brazilska ekološka politika "guši zemlju"; tijekom kampanje je govorio da više neće biti ni "kvadratnog centimetra" zemlje za starosjedioce – za plemena koja tamo žive stoljećima, a prošli mjesec izbjegao je objaviti podatke o krčenju šuma.
To se najbolje ogleda na granici Amazonije gdje se šuma pretvara u pašnjake za uzgoj stoke, soje i drugih kulture. Ta granica se sve više pomiče na uštrb prašume i to nasilnim putem – upravo podmetnutim požarima.
"Šuma i požari uvijek su bili problem, ali to se prvi put dogodilo u ovakvom obimu zahvaljujući diskursu i aktivnostima savezne vlade", rekla je Marina Silva, koja je kao ministar okoliša sredinom 2000-ih zaustavila ilegalne aktivnosti u Amazoni, pridonijevši padu krčenja šuma od 83 posto u razdoblju od 2004. do 2012. godine.
Oko 2014. godine Brazil je počeo kliziti u duboku recesiju , a krčenje šuma počelo je rasti kada su rančeri i drvosječe tražili novu zemlju da bi je iskoristili. Amazonija, poznata po mineralnim bogatstvima, plodnoj zemlji i milijunima stabala odmah se našla na udaru.
Agrobiznis, koji je oduvijek jak u Brazilu dobio je još veći ekonomski zamah i političku podršku i sad predstavlja četvrtinu BDP-a ove države, a Amazonija podržava farme soje, rudnike zlata i željezne rude, te rančeve na kojima je više od 50 milijuna goveda. j
Te su industrije pronašle saveznika u Bolsonaru, krajnje desnom političaru koji se bavio sličnim biznisima prije no što je došao na mjesto predsjednika Brazila.
Krčenje šuma počelo je rasti prije nego što je Bolsonaro preuzeo dužnost u siječnju. U jeku sušne sezone u srpnju i kolovozu, neki stručnjaci su se bojali da kriminalci i drvosječe, koji koriste vatru za pripremu zemljišta za usjeve i pašnjake, i nekažnjeno čiste Amazonu.
Njihovi požari privukli su međunarodnu pozornost, nebo nad São Paulom, 1.800 milja jugoistočno od prašume bio je obavijen dimom, a prema službenim podacima na tom je području od početka godine planulo više od 80.000 požara.
Požari su se pretvorili u veliku diplomatsku krizu, svijet je ustao protiv Bolsonara. Francuska je zaprijetila da će blokirati veliki trgovinski sporazum, a Norveška i Njemačka zaustavile su donacije kako bi zaštitile prašumu.
Nakon što je u početku pokazao zube, Bolsonaro je ipak bio prisiljen poslati vojsku da gasi požare i zabranio je na 60 dana kontrolirano paljenje šume.
Bijes javnosti je bio tako velik da su se brazilska poduzeća zabrinula.
"Jesmo li ugrozili naš imidž? Da. Možemo li to popraviti? Da. Vlada mora uskladiti svoj diskurs s onim što svijet želi ”, rekao je Blairo Maggi, proizvođač soje i milijarder, bivši ministar poljoprivrede poznat kao kralj soje.
"Poljoprivrednici, udruženja i industrija morat će obnoviti izgubljeno. Morat ćemo raditi na tome da se vratimo tamo gdje smo bili", rekao je Maggi.
Ljudi koji obrađuju zemlju izrazili su oprečne osjećaje zbog krčenja šume. Za neke su požari dvostruka prijetnja, izbacivanje opasnog dima i uništavanje šume koja je uvijek pružala sredstva za život. Za druge, požari stvaraju prijeko potrebna radna mjesta, još vrjednija usred sporog brazilskog gospodarstva.
Svake godine Brazil izvozi gotovo 15 milijuna tona soje, većinu toga u Kinu, a goveđeg mesa vrijednog više od 6 milijardi dolara - više nego bilo koja druga zemlja ikada. Na rančeve stoke otpada do 80 posto pošumljenog zemljišta u Amazoni, prema Yale School of Forestry and Environmental Studies.
Glavne tvrtke za proizvodnju govedine i soje kažnjene su milijunima za kupovinu robe koja je nabavljena iz ilegalno pošumljenog zemljišta, ali takva su se pravila pokazala teškim za primjenu .
Prošlog je tjedna ministar zaštite okoliša Ricardo Salles rekao da je vlastima potrebna nova strategija za zaustavljanje ilegalne sječe i miniranja, ali on nije istaknuo plan.
I usprkos pomirljivom tonu gospodina Sallesa i gospodarstvenika poput Maggija, brazilski predsjednik Bolsonaro je opet izrazio agresivno, nacionalističko stajalište o Amazoni, opisujući prašumu kao resurs koji treba iskoristiti.
Prošlog je tjedna lažno optuživao glumca Leonarda DiCaprija da preuveličava požare u Amazoni, a mjesecima je također odbacivao zabrinutost domorodaca zbog sve veće invazije na zaštićenu zemlju.
"Ako savezna vlada duboko ne promijeni svoje stajalište o tom pitanju, krčenje šume iduće će godine još više porasti, zbog čega će zemlja otići unazad 30 godina u pogledu zaštite Amazone", rekao je Mauricio Voivodić, izvršni direktor WWF Brasil-a.
Od siječnja do srpnja, krčenje šuma i požari u brazilskoj Amazoni izbacili su između 115 i 155 milijuna tona ugljičnog dioksida - otprilike ukupno koliko godišnje izbaci Sjeverna Karolina – prema analizi istraživačkog centra Woods Hole i IPAM-Amazônia.
"Podaci o krčenju šuma u posljednja tri mjeseca također pokazuju vrlo nagli porast", rekao je g. Nobre, klimatolog.
Znanstvenici također upozoravaju da su desetljeća uništavanja dovela šumu do prekretnice u kojoj će manje kiša i dulja sušna razdoblja pretvoriti šumu u savanu.
Prema istraživanjima g. Nobre, prekretnica će vjerojatno biti dosegnuta kad se iskrči 20 do 25 posto šuma diljem amazonskog bazena ili čak i prije - što ovisi o brzini klimatskih promjena.
Istraživači vjeruju da je oko 17 posto šuma već izgubljeno. Hoće li ovogodišnja brojka ubrzati taj proces ili je to iznimka trenda, postat će vidljivo tek sljedećeg ljeta, kad se vrati sušna sezona.
