Odnosi Beograda i Budimpešte teško mogu biti bolji, razvijajući se na onom što kritičari nazivaju "autoritarne tendencije" srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana.
Međutim, iza politike cvjetaju i kontroverzni poslovni dogovori.
Od 2016. godine grupa mađarskih, srpskih i slovenskih tvrtki dobila je u postupku javnih nabava ugovore vrijedne više od 25 miliona eura za poslove javnog osvjetljenja u nekoliko gradova u Srbiji u kojima je na vlasti Srpska napredna stranka.
Namještanje natjećaja za rasvjetu
Istraživanje koje su proveli BIRN i mađarski online portal Direkt 36 pokazuje da su te kompanije povezane s ljudima iz najbližeg okruženja Orbana, Vučića i srpske premijerke Ane Brnabić.
Vodeću ulogu u uvođenju LED osvjetljenja u Mađarskoj imala je firma Elios Innovativ Zrt osnovana 2009. godine. Firmom su rukovodili Ištvan Tiborc, 32-godišnji suprug Orbanove najstarije kćeri Rahel i njegov prijatelj i poslovni partner Balint Erdei. Godinu dana poslije tvrtka je krenula s poslovima uvođenja LED rasvjete u desetak gradova u Mađarskoj.
Tvrtka je otvorila ogranak u Srbiji u prosincu 2014. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što su Orban i Vučić, tadašnji premijer Srbije, održali prvu zajedničku sjednicu Vlada.
U istraživanju koje BIRN-a i Direkt 36 otkrivene su veze između Eliosa i tvrtki koje rade u Srbiji – Elios SRB, ESCO Elios, ENEF-Energetska efikasnost i tvrtke U Light Kft, koja je otvorila ogranak u Srbiji.
U poslove uvođenja LED osvjetljenja s ovom mrežom povezanih kompanija ušle su i Južna Bačka, Keep Light i Somborelektro, kao i Resalta, slovenska tvrtka čiji je suvlasnik investicijski fond na čijem je čelu nekadašnji poslodavac premijerke Ane Brnabić.
Orbanov zet napustio je tvrtku u travnju 2015. godine nakon što je europski ured za borbu protiv korupcije (OLAF) započeo istragu o 35 projekata za uličnu rasvjetu u Mađarskoj. OLAF je nakon istrage u svim slučajevima pronašao "ozbiljne nepravilnosti" i "sukob interesa", a u 17 slučajeva i "organiziranu prevaru".
Njegov prijatelj Balint Erdei tvrtku je napustio sedam mjeseci poslije. Međutim, u veljači 2016., Elios SRB je preuzela druga Erdeijeva firma – Woody Holding, koja se danas zove Redwood Holding.
Novinari BIRN-a i Direkt36 pitali su Orbana i Vučića jesu li njihovi dobri politički odnosi pridonijeli suradnji tvrtki koje su bliske njima i njihovim političkim strankama.
Glasnogovornica predsjednika Vučića odgovorila je da ovo nisu pitanja za predsjednika.
"On ne odlučuje o natječajima, ne bavi se rasvjetom. Postoje zakonske procedure koje se mora poštivati tijekom natječaja, te vas molim da ukoliko postoji bilo kakva sumnja u ispravnost istog, pitanja pošaljete instituciji koja je natječaj raspisala."
Iz Orbanove službe za medije rekli su da se "premijer ne bavi poslovnim pitanjima".
Model je prvi put isproban u Adi na sjeveru Vojvodine kada je napravljen konzorcij koji je sudjelovao na natječaju u srpnju 2016. godine. U sastav konzorcija ulaze Elios SRB, mađarski U Light, ENEF Energetska efikasnost, Energoinvest 023 i tvrtka Održavanje i usluge, koja je u potpunom vlasništvu države. Drugi ponuđač je odbijen.
Tvrtke povezane s Vučićevom strankom
Nakon Ade, ova mreža tvrtki potpisala je niz ugovora s lokalnim samoupravama u kojima je na vlasti Srpska napredna stranka.
Partneri u ovim poslovima bile su i Energotehnika Južna Bačka, Keep Light, Elektromontaža Kraljevo, Somborelektro, Resalta i MEP Inženjering.
Vlasnik Energotehnike Južna Bačka je tvrtka Maneks Dragoljuba Zbiljića, koji je bio jamac za bankarski kredit koji je SNS podigla za izbornu kampanju 2012. godine.
Zbiljić je bio pod istragom za kaznena djela koja se tiču utaje poreza u Novom Sadu i Kragujevcu. Tužiteljstvo u Novom Sadu odustao je od optužbe, dok suđenje u Kragujevcu još traje.
Tvrtka Keep Light, koja se priključila grupi u rujnu 2017. godine, postala je poznata u javnosti nakon skandala pretprošle zime kada je gradu Beogradu prodala plastičnu novogodišnju jelku visoku 18 metara za 83.000 eura.
Vlasnik firme Elektromontaža Kraljevo je Nenad Kovač, bliski prijatelj i poslovni partner Nikole Petrovića, jednog od najbližih Vučićevih prijatelja i bivšeg direktora Elektroprivrede Srbije
U pisanom odgovoru naveli su da su posao dobili zato što su ponudili obaviti ga "po najboljoj ceni, u zakonski propisanom, transparentnom postupku. Ali, vi ćete nastaviti vjerovati u što vjerujete, dok ćemo mi nastaviti raditi što mi radimo".
Firma Somborelektro, kako se može videti u financijskim izvještajima, pozajmila je 2017. godine oko 577.000 eura tvrtki Prointer IT koja je povezana s SNS-om. Kako je BIRN ranije izvještavao, Prointer IT je osidugrao SNS-u infrastrukturu za pozivanje glasača telefonom za vrijeme izborne kampanje.
Suvlasnik slovenske tvrtke Resalta, čiji je raniji naziv bio GGE Družba za izvajanje energetskih storitev, je PostScriptum, investicijski fond američkog biznismena Marka Crandalla.
Bivša tvrtka Ane Brnabić
Ana Brnabić je bila direktorica u Crandallovoj firmi Continental Wind dok nije postala ministrica državne uprave i lokalne samouprave, a zatim i premijerka u lipnju 2017. godine.
Šest tjedana nakon što je postala premijerka, Resalta, kompanije povezane s njenim bivšim šefom dobile su ugovor u Petrovcu na Mlavi o javno-privatnom partnerstvu skupa s partnerima iz Mađarske.
Resalta je dobila još tri projekta, a bit će nadležna za još dva koja je prvobitno dobila ENEF Energetska efikasnost prije nego što ih je preuzela Resalta krajem 2016. godine.
Na pitanja o sudjelovanju Resalte i povezanosti s Crandallom, Ana Brnabić je rekla za BIRN i Direkt36 da ne zna ništa o tim natječajima.
"Prvi put čujem za ovaj posao, s tim nemam nikakve veze", rekla je Brnabić.
"Lokalnim samoupravama ne mogu govoriti što da rade i kako da rade, nemam te ovlasti, tako da o konkretnim slučajevima ne mogu govoriti. Jedino što mislim da je dobro da lokalne samouprave razmišljaju o energetskoj efikasnosti. To je ono što je pozitivno. Radila sam s Markom Crandallom i to nije nikakva tajna […] ali zaista ne razumijem, da li to znači da Mark Crandall više ne može poslovati u Srbiji?"
I Crandall je za BIRN i Direkt36 rekao da nije znao ništa o poslovima Resalte na LED rasvjeti.
"Jedina veza koju imam s tržištem LED rasvjete vrlo je indirektna – preko vlasništva Postscriptum Ventures SARL nad dionicama slovenske tvrtke pod nazivom Resalta (čiji je prvobitni naziv bio GGE)", rekao je.
"Nisam čak ni član Odbora u Resalti iako je Postscriputm imenovao jednog člana Odbora. PostScriptum ne posjeduje mnogo dionica u Resalti – otprilike 17 posto. A kada je riječ o LED rasvjeti, ne znam apsolutno ništa o tome što Resalta radi, zaista ništa."
Većina lokalnih samouprava nije odgovorila na pitanja BIRN-a i Direkt36 o tome da li su privatni partneri za njihove projekte javnog osvjetljenja izabrani zbog svojih političkih veza.
Općine Lapovo i Veliko Gradište u odgovoru BIRN-u i Direkt36 navele su da nisu upoznate s političkim vezama i istragom OLAF-a.
Svi negiraju političke veze
Boban Miličić, predsjednik općine Lapovo, u pisanom odgovoru je kazao da nitko nije utjecao na odabir tvrtke, niti ga je tim povodom bilo tko kontaktirao.
"Provedena je javna nabava u skladu sa zakonom o javnim nabavama".
U Kruševcu, na primjer, na natječaju za zamjenu 12.545 svetiljki, od ponuđača su tražili da su tijekom prethodne tri godine zamijenili duplo više svjetiljki od navedenog broja.
Iz službe protokola Kruševca BIRN-u i Direkt36 su rekli da Zakon o javnim nabavama dopušta da se od ponuđača traži da je zamijenio dvostruko svjetiljki od traženih, a sve u cilju potvrde ozbiljnosti.
U tvrtki Održavanje i usluge odbili su odgovoriti kako su počeli surađivati s mađarskom tvrtkom i zašto su kao državna tvrtka ušli u konzorcij s kompanijom koja je u to vreme bilo pod istragom OLAF-a.
Arpad Koš, koji je u općini Ada upravljao LED projektom, rekao je za BIRN i Direkt 36: "Srpske i mađarske tvrtke prijavile su se na natječaj u Adi kao grupa. Pošto Elios SRB kao novoosnovana tvrtka nije mogao imao vlastito iskustvo, tvrtka iz Mađarske je prikazala svoje iskustvo".
Zoran Stipanović, stručnjak koji je pisao natječajnu dokumentaciju za Kruševac i više drugih općina kaže da je natječajna dokumentacija pisana u skladu s europskim standardima i na osnovu zahtjeva i informacija lokalnih partnera.
"Kruševac je jedan veliki i ozbiljan projekt čija je vrijednost više od 5 milijuna eura, zato je bilo važno da privatni partner zna kako se to radi – da zamijeni više od 12.000 svjetiljki i da ih održava. Zahtjev za dvostruko veće iskustvo je maksimum dozvoljen zakonom, a i tržište nije tražilo da se taj zahtjev smanji", rekao je Stipanović.
"Nemam nikakav kontakt s privatnim partnerima jer bi to bilo neprofesionalno – ja sam angažiran od strane lokalne samouprave", izjavio je Stipanović i negirao bilo kakve političke veze.
"Teško je odrediti u određenim slučajevima koji se uvjeti smatraju suviše suženim, ali je svakako pretjerano tražiti iskustvo koje je duplo veće od planirane investicije", rekla je za BIRN i Direkt36 Gabrijela Nađ iz mađarskog ogranka organizacije Transparency International, a koja je pažljivo pratila rad Eliosa u Mađarskoj.
S obzirom da je u Srbiji 80 posto projekata javno-privatnog partnerstva dobila ista grupa tvrtki, a u nekoliko slučajeva nije bilo drugih ponuditelja, Gabrijela Nađ iz mađarskog ogranka Transparency Internationala rekla je da "to ukazuje na narušenu konkurenciju ako se samo jedna ili dvije tvrtke nadmeću na natječaju i može se pretpostaviti da su razlog tome prestrogi uvjeti natječaja."
U Mađarskoj, Elios je bio jedini ponuđač, a u situacijama kada je imao konkurenciju, te tvrtke bi se često poslije javile kao podizvođač Elios-a, čime se konkurentnost na natječajima dodatno stavlja pod znak pitanja.
Jedna od nepravilnosti koje je OLAF otkrio jest da su tehnički uvjeti i prethodno iskustvo navedeni na natječaju "često bili nepotrebno visoki i/ili nevezani za predmet ugovora".
Članak je u cijelosti prenesen s Balkan Insighta.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ajmo delat, a ne kritizirati druge što delaju. Ali treba i znati. Jal, jal.