Trojica najviše rangiranih američkih katoličkih kardinala objavila su neuobičajeno oštru izjavu u kojoj su kritizirali vanjsku politiku administracije Donalda Trumpa, a među njima se kao ključna figura istaknuo nadbiskup Chicaga, kardinal Blase Joseph Cupich, odnosno Blaž Čupić. Njihova poruka odjeknula je ne samo u SAD-u, već i diljem svijeta, postavljajući pitanje moralne uloge Amerike na globalnoj sceni. No, tko je čovjek hrvatskih korijena koji se, zajedno sa svojim kolegama, odvažio prozvati najmoćnijeg čovjeka svijeta?
Kardinalom ga je imenovao papa Franjo u listopadu 2016. Cupich je poznat po tome što se oštro protivi progonu žena koje idu na pobačaj kao i LGBT osoba, iznimno je mnogo napravio za zaštitu njihovih prava.
Rođen 19. ožujka 1949. u Omahi, Nebraska, u obitelji hrvatskih imigranata, Cupich je odrastao u katoličkom okruženju koje je oblikovalo njegovu vjeru i službu. Za svećenika je zaređen 1975., a za biskupa 1998. godine. Prije nego što je imenovan nadbiskupom Chicaga 2014., služio je kao biskup u Rapid Cityju i Spokaneu.
Kardinal Cupich ponosno ističe svoje hrvatsko podrijetlo. Posjeduje hrvatsku putovnicu i u nekoliko navrata dolazio je u Hrvatsku, posjetio je kuću u selu Ladanje Donje, župa Vinica, u blizini Varaždina, gdje je rođena i živjela njegova baka i odakle je 1917. kao 17-godišnja djevojka u potrazi za boljim životom otišla u Ameriku. U Nebraski se Barbara Bahun udala za Ivana Majhena koji je došao iz Karlovca i imali su četvero djece, uključujući kćer Mariju koja se udala za Blaža (Blase) Cupicha, a imali su devetero djece, uključujući Blasea Josepha, današnjega nadbiskupa Chicaga.
U svom pastoralnom djelovanju, kardinal Cupich poznat je po progresivnim stavovima, osobito u pitanjima socijalne pravde, migracija i zaštite života. Njegov pristup naglašava važnost dijaloga i zajedništva unutar Crkve i društva. Ovih dana kardinal Cupich predvodi molitve u Chicagu nakon smrti pape Franje, koji je preminuo 21. travnja 2025. godine. Također, sudjelovat će u nadolazećem konklavu za izbor novog pape .
Blase se zaredio za svećenika 1975., u dobi od 26 godina, u Minnesoti je 1971. diplomirao filozofiju, u Rimu 1974. teologiju, te godinu poslije i umjetnost teologije, pisao je Express. Vrlo brzo se istaknuo kao onaj koji se bori za beskućnike, protiv rasizma, za prezrene u društvu po svim osnovama.
Čvrste veze s Hrvatskom
Prilikom posjeta Hrvatskoj 2017. godine, predvodeći misu u zagrebačkoj katedrali, izjavio je kako mu je srce "naročito ganuto" kad se sjeti vlastitih korijena u zemlji koju su mu djedovi i bake nazivali "Lijepa naša domovino". Zahvalivši na pozivu kardinalu Bozaniću ocijenio je kako mu je iskazao iznimnu čast, pozvavši ga da predsjeda i propovijeda ovom prigodom, koja, kako je rekao, u sebi sadrži bogatu tradiciju i povijest Zagrebačke nadbiskupije i Crkve u Hrvatskoj.
Istaknuo je kako u zagrebačkoj prvostolnici susreće dragi lik blaženoga kardinala Alojzija Stepinca te dodao kako "njegovu kanonizaciju iščekujemo u radosnoj molitvi". No Stepinčevu kanonizaciju do danas Hrvati nisu dočekali, što su neki među hrvatskim kleorm zamjerali papi Franji.
Otvorena kritika Trumpove politike
U siječnju 2026., kardinali Cupich, Robert McElroy iz Washingtona i Joseph Tobin iz Newarka, objavili su zajedničku izjavu koja je predstavljala izravnu moralnu kritiku vanjske politike SAD-a. Iako nisu izrijekom spomenuli predsjednika Trumpa, aluzije su bile i više nego jasne. Upozorili su na američku vojnu akciju u Venezueli, prijetnje preuzimanja Grenlanda i smanjenje inozemne pomoći, tvrdeći da takvi potezi riskiraju izazivanje goleme patnje umjesto promicanja mira.
"Moralna uloga naše zemlje u suočavanju sa zlom diljem svijeta, održavanju prava na život i ljudsko dostojanstvo te podržavanju vjerske slobode, sve je pod znakom pitanja", stoji u izjavi. "Izgradnja pravednog i održivog mira, ključnog za dobrobit čovječanstva, svodi se na stranačke kategorije koje potiču polarizaciju i destruktivne politike."
Cupich je dodatno pojasnio motive iza njihove poruke.
- Kao pastiri kojima je povjereno poučavanje našeg naroda, ne možemo stajati po strani dok se donose odluke koje milijune osuđuju na živote trajno zarobljene na rubu egzistencije. Papa Lav XIV. dao nam je jasan smjer i moramo primijeniti njegova učenja na ponašanje naše nacije i njezinih vođa - rekao je Cupich.
Izjava je inspirirana govorom koji je papa Lav XIV. održao diplomatima, kritizirajući slabljenje multilateralizma i povratak "diplomacije sile". Kardinali su pozvali na vanjsku politiku koja se vodi moralnim kompasom i traži opće dobro, a ne uske nacionalne interese.
Progresivni glas koji izaziva kontroverze
Cupichevo djelovanje često je izazivalo polemike, kako unutar tako i izvan Crkve. Smatraju ga predvodnikom progresivnog krila, no njegovi stavovi i odluke nailazili su i na žestoke kritike konzervativaca.
Još kao biskup Rapid Cityja 2002. godine, zabranio je slavljenje prve pričesti i krizme po tradicionalnom obredu. Slične je restrikcije, u skladu s motuproprijem pape Franje Traditionis Custodes, uveo i u Chicagu 2021., ograničavajući slavljenje tradicionalne latinske mise.
Pitanje pobačaja
Poznat je i po svom nijansiranom stavu o pobačaju. Iako ga je nazvao važnim pitanjem, zalaže se za "dosljednu etiku života" koja obuhvaća i brigu za siromašne, migrante, žrtve rasizma i nasilja. Odbio je uskratiti pričest političarima koji podržavaju pravo na pobačaj, a 2011. je svećenicima svoje tadašnje biskupije Spokane savjetovao da ne sudjeluju u prosvjedima ispred klinika za pobačaje, objašnjavajući kako se "odluke o pobačaju ne donose ispred klinika, već za kuhinjskim stolovima i u dnevnim boravcima". Njegov poziv na otvaranje Demokratske nacionalne konvencije 2024. godine izazvao je bijes pro-life aktivista.
Tijekom skandala sa zlostavljanjem bivšeg kardinala Theodorea McCarricka, Cupich je bio na meti kritika zbog izjave da Papa "ima veći plan" i da se Crkva "neće spuštati u zečju rupu" oko te teme. Kasnije je pojasnio svoje riječi i osudio McCarrickova djela.
Snažan je zagovornik sinodalnosti, većeg uključivanja laika, osobito žena, u život Crkve te otvorenijeg pastoralnog pristupa prema LGBTQ+ osobama.
