Dvije trećine građana svih članica EU-a glasalo bi danas, kad bi im se to dopustilo, za uvođenje temeljnog osobnog dohotka za sve građane. Spiegel Online si je dao truda i platio istraživanje u kojem je 10.000 građana svih 28 članica iznosilo svoje stavove o temeljnom dohotku, od kakvih 60 posto prosječne plaće, koji bi se isplaćivao građanima iz državnog proračuna.
Bez obzira radili ili ne, bili socijalno ugroženi ili ne, ili spadali u bilo koju drugu klasnu ili socijalnu kategoriju u društvu. Čak 64 posto odgovorilo je da su apsolutno za to, 24 posto ih je reklo da je protiv, dok ostali o tome nisu imali mišljenje. Spiegel Online nije izrijekom navodio rezultate i za Hrvatsku, ali je za pretpostaviti da je naša zemlja također jedna od najentuzijastičnijih po tom pitanju.
Naime, u listopadu 2013. Hrvatska je bila prva članica EU-a u kojoj je sveeuropska inicijativa Temeljni dohodak uspjela prikupiti željeni broj potpisa građana kako bi s prijedlogom istupila pred Europsku komisiju. Prema aktualnom Spiegelovom istraživanju, Španjolci su danas sa 71 posto najsnažniji zagovornici inicijative, Francuzi su sa 58 posto najskeptičniji, što možda i nije pravi izraz jer je riječ o još uvijek bitno natpolovičnoj potpori.
Njemačka je sa 63 posto otprilike u zlatnoj sredini. Inicijativa polazi od toga da bi se uvođenjem obaveznog dohotka u iznosu 60 posto prosječne plaže prvo zamijenio najveći dio užasno složenog i skupog sustava socijalne skrbi, naknada za nezaposlene i svega ostalog. Nadalje, uvjeti rada bi se u tom slučaju poboljšali, jer više nitko ne bi bio prisiljen raditi za pokrivanje najosnovnijih životnih potreba.
Radilo bi se isključivo za potrebe iznad osnovnog biološkog preživljavanja, a rezultat bi bilo društvo koje više nijednog svog člana ne bi ostavljalo niti da gladuje niti da bude beskućnik. Istraživanje Spiegela navodi da je samo četiri posto ispitanika od svih 10.000 odgovorilo da bi u slučaju uvođenja temeljnog osobnog dohotka prestalo raditi, što je najsnažniji argument protiv 31 posto onih koji smatraju da bi takvo pravo građana pogodovala lijenčinama.
40 posto ispitanih reklo je da bi ih to oslobodilo stalnog straha hoće li preživjeti. 34 posto ih je odgovorilo da bi unatoč tome nastavili raditi iste poslove na isti način. U Švicarskoj je nedavno za to isto reklo čak 90 posto ispitanih. 31 posto građana EU-a reklo je i to da to vide kao način za uvođenje jednakih šansi za uspjeh u životu kod svih.
34 posto građana EU-a smatra da postoji opasnost da bi to zacementiralo strance u njihovim zemljama, 32 posto ih smatra da je to neprovedivo, dok 20-ak posto zamjera bezuvjetnost takvog principa. O tom pitanju će se 5. lipnja izjašnjavati Švicarci, koji zasad, za razliku od građana EU-a, nisu ni izbliza tako oduševljeni konceptom.
Očekuje se da će Švicarci takvu mogućnost odbiti većinom od nešto više od pola, i to bez obzira što bi ih u slučaju uvođenja zajamčenog osobnog dohotka čak 58 posto, kako su rekli, eventualni višak vremena potrošilo na druženje s obitelji. Zanimljivo je i to da bi u Švicarskoj u slučaju uvođenja prestalo raditi 10 posto građana, bitno više od četiri posto u EU-u.
