Stranci će kupovati nekretnine, dolaziti na ljetovanje, mi ćemo izvoziti, svi će ili raditi ili otići u neku drugu državu i slati novac. Strani investitori će graditi kod nas hotele i tvornice i zapošljavati ljude.
Stvarnost je ipak ispala nešto gora, a analitičari su složni da nismo uspjeli iskoristiti sve potencijale ulaska u Europsku uniju. Gotovo svim tranzicijskim zemljama su u već prvoj godini članstva rasle strane investicije, BDP, zaposlenost, plaće, ističu u HGK.
Provodile su reforme prema napucima Europske komisije. Osim u Hrvatskoj koja se počela oporavljati tek sad i reforme idu sporije nego EU očekuje.
"Nogometnim rječnikom rečeno, ušli smo u euroligu koja je teža nego naše prvenstvo. Imali smo potencijala biti negdje oko sredine zbog turizma, položaja, otvaranja tržišta, ali nismo uspjeli. Po meni, najodgovornije su za to Vlade koje nisu provodile reforme", kaže analitičar Damir Novotny.
Kao najpozitivniji učinak ističe sniženje cijena hrane u Hrvatskoj, živežnih namirnica čak i 20 posto. Općenito, samo u prvoj godini članstva, rasle su cijene, a onda je inflacija iščezla, čak smo zabilježili i padove cijena.
Sve zbog europske konkurencije i jeftinije uvozne robe. Ali zbog uvoza koji je recimo na siru ili mesu porastao čak i 60 posto, pate domaća prehrambena proizvodnja i Slavonija.
HGK ističe da je su ostale nove članice imale bliže približavanje cijena onim u starima, ali i zbog krize, to se u Hrvatskoj nije dogodilo, što je dobra vijest. U Hrvatskoj su cijene oko 68 posto prosjeka EU, što bi značile da će u budućnosti samo rasti.
Međutim, nije se dogodio ni porast plaća i njiohvo priblićavanje prosjeku građana zemalja EU Hrvati su na dnu ljestvice, s Rumunjima i Bugarima po kupovnoj moći.
Velikih stranih Investicija u prvih godinu godinu i pol nije bilo, a tek u "zadnjoj četvrtini" našeg članstva, odnosno ove godine, situacija je krenula nabolje. Zaposlenost također nije rasla do ovog proljeća.
Iako godišnje imamo na raspolaganju gotovo devet milijardi kuna iz europskih fondova do 2020, taj novac još nedovoljno koristimo. Dok povlačenje novca ovisi o sposobnostima i projektima, svake godine Hrvatska mora uplatiti 3,5 milijardi kuna za članstvo u EU.
Političari iz vlasti i oporbe se često svađaju koliko smo uopće novca iskoristitili. Europarlamentarka Ivana Maletić(HDZ) kaže da smo loši i da koristimo tek 48 posto raspoloživot. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić(SDP) kaže da smo na 69 posto. Oboje koriste drugačiji pogled.
"Činjenica je da smo od članstva uplatili više nego smo povukli novca, ali to se stigne još poprovaviti", kaže Damir Novotny.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori pozivaju se na podatke Hrvatske narodne banke koji su jasni. Proračun je u od 2013. do kraja 2014. godine više izgubio nego dobio od članstva u EU.
Dobra vijest je da je hrvatski izvoz konstantno raste u zemlje EU i on je jedna od svjetlijih točaka hrvatskog gospodarstva.Porastao je i broj turista zadnjih godina, a ove sezone stručnjaci očekuju rušenje rekorda.
Hrvati mogu putovati bez ograničenja, pa je procjena da je 50.000 osoba napustilo zemlju “trbuhom za kruhom” u posljednje dvije godine. Točnih podatak o migracijama nema, a ovu je dao Bečki institut nakon iako uz ogradu da vjeruju da je stvarni broj veći.
Procjene u Europske komisije kažu da će u prvih sedam godina zemlju napustiti i do 200.000 ljudi. Dugoročno je to veoma loše za državu jer odla ze radno sposobni i prijeti kolaps mirovinskog sustava.
Dobro je što su se snizile cijene telefoniranja i nema više carina, pa se može jeftinije kupovati iz EU, pa se u Hrvatskoj bilježi veliki bum Internet prodaje. Porastao je u uvoz rabljenih vozila zbog ukidanja carina.
Hrvatska zbog dugova i manjka u proračunu nećemo uvesti barem još pet-šest godina. Ali je članstvo u EU pomoglo Vladi da se jeftinije zadužuje, pogotovo nakon ovog proljeća kada je Europa odlučila ubaciti svaki mjesec milijarde eura na tržište.
Ostaje nada da će u sljedećem godinama članastva iz europskog investicijskog fonda biti građeni veliki projekti. Zasad je odobrena rekonstrukcija Zračne luke Dubrovnik, a očekuje se i novi LNG terminal. Fondovi će biti ključni za zelne i prometne projekte.
"Učinci pristupanja u Europsku uniju su skromniji od očekivanih i priželjkivanih", zaključuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske insttiucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Analitičari su složni da je 2013. Hrvatska ušla u Europsku uniju u gorem trenutku nego i jedna članica ranije. Ekonomska kriza se već valjala kontinentom, a problemi niti danas nisu riješeni, što najbolje pokazuje primjer Grčke.
Ipak, za neiskorištenje potencijala i provođenje reformi, najviše krive Vlade koje nisu u stanju provesti reforme koje bi omogućile veću konkurentnost, zapošljavanje, investicije i na kraju veće plaće i posao za hrvatske građane.
