Svake jeseni i zime, stanovnici Sarajeva i Zagreba suočavaju se s istim neprijateljem koji se ne vidi, ali se osjeća na svakom koraku – teškim i zagušljivim zrakom. Dok Sarajevo redovito zauzima neslavno prvo mjesto na ljestvicama najzagađenijih gradova svijeta, Zagreb se bori s dugotrajnom maglom koja obavija grad. Iako se na prvi pogled čine kao dva različita problema, uzroci su im duboko isprepleteni u geografiji, meteorologiji i, naposljetku, ljudskom djelovanju.
Sarajevo: Kombinacija kotline i ugljena
Glavni grad Bosne i Hercegovine već godinama nosi titulu jednog od gradova s najopasnijim zrakom na planetu. Podaci su alarmantni: prema Svjetskoj banci, u zemlji svake godine od posljedica izloženosti zagađenom zraku prijevremeno umre oko 3300 ljudi, što čini devet posto svih smrtnih slučajeva. BiH ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka na svijetu, a Sarajevo je epicentar te tihe zdravstvene krize.
Ključni razlog leži u geografskom položaju. Sarajevo je smješteno u uskoj kotlini, okruženo visokim planinama koje sprječavaju cirkulaciju zraka. Tijekom zimskih mjeseci, ovaj prirodni "lonac" postaje smrtonosna zamka. Dolazi do pojave temperaturne inverzije - fenomena gdje se hladan, težak zrak, ispunjen zagađujućim česticama, zadržava pri tlu, dok ga odozgo poput poklopca pritišće sloj toplijeg zraka. Bez vjetra koji bi pročistio atmosferu, otrovni plinovi i čestice ostaju zarobljeni danima, ponekad i tjednima. Koncentracije lebdećih čestica (PM2.5 i PM10), dušikovog dioksida i sumpornog dioksida redovito premašuju granice koje Svjetska zdravstvena organizacija smatra sigurnima.
Profesor Edin Hrelja s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Sarajevu slikovito opisuje ovu pojavu uspoređujući je s prostorijom bez ventilacije u koju se neprestano ispuštaju otrovni plinovi. U takvim uvjetima, koncentracija zagađivala stalno raste, izravno ugrožavajući zdravlje stanovništva.
Ubojiti koktel iz dimnjaka i auspuha
Na geografsku predodređenost nadovezuje se zastarjela energetska infrastruktura i loše životne navike. Glavni izvori zagađenja su kućna ložišta i promet. Procjenjuje se da se deseci tisuća kućanstava griju na kruta goriva - ugljen niske kvalitete i vlažna drva - u starim i neučinkovitim pećima. Zbog loše izolacije domova i siromaštva, mnogi građani nemaju alternativu. Tome treba dodati i pet starih termoelektrana na ugljen koje okružuju gradove te gust promet s velikim brojem starijih vozila koja ne zadovoljavaju ekološke standarde.
Posljedice su razorne. Liječnici i zdravstveni radnici svjedoče o drastičnom porastu respiratornih i kardiovaskularnih bolesti tijekom zime. Djeca i starije osobe najranjivije su skupine. Roditelji opisuju kako djecu danima ne puštaju iz kuće kako bi izbjegli teške napade astme, a stariji sugrađani ostaju izolirani, bez mogućnosti odlaska u trgovinu ili ljekarnu.
Unatoč alarmantnim podacima, vlasti sporo reagiraju. Sustav za praćenje kvalitete zraka često je izvan funkcije, a upozorenja građanima su rijetka i uglavnom ograničena na Sarajevo. Aktivisti upozoravaju na nedostatak političke volje za tranziciju prema obnovljivim izvorima energije i poboljšanju energetske učinkovitosti.
Zagreb je okovan maglom
S druge strane, glavni grad Hrvatske, Zagreb, ubraja se među najmaglovitije prijestolnice Europske unije, s prosječno 40 do 60 maglovitih dana godišnje. Iako se zagrebačka magla često romantiizira, ona je također pokazatelj nepovoljnih meteoroloških uvjeta koji mogu pogoršati kvalitetu zraka.
Slično Sarajevu, Zagreb je smješten u nizini, okružen Medvednicom i obližnjim gorjem. Tijekom zime, pod utjecajem anticiklone, vrijeme je stabilno i mirno, bez vjetra. To pogoduje stvaranju radijacijske magle i temperaturne inverzije. Hladan zrak spušta se i "taloži" u nizini, zadržavajući vlagu i zagađenje blizu tla.
Zagreb nema problem s industrijom i termoelektranama na ugljen u mjeri u kojoj ga ima Sarajevo, ali su glavni lokalni izvori zagađenja promet i, kao i u BiH, mala kućna ložišta na kruta goriva, prvenstveno drvo. Magla djeluje kao poklopac koji sprječava raspršivanje tih zagađivača. Stoga, iako indeksi kvalitete zraka u Zagrebu rijetko dosežu ekstremne vrijednosti kao u Sarajevu, dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama štetnih čestica tijekom maglovitih dana također predstavlja rizik za zdravlje, osobito za kronične bolesnike, djecu i starije osobe.
