Nezavisni portal Meduza objavio je knjigu američkog novinara Simona Schustera, Showman, koja priča priču o tome kako se Vladimir Zelenski uključio u predsjedničku utrku i pobijedio na izborima 2019., što je učinio početkom 2022. kada se suočio s potpunom ruskom invazijom na Ukrajinu i kako je, za manje od godinu dana borbi, uspio postati punopravni vođa zemlje u ratu. Meduza je odabrala sedam manje poznatih činjenica o Zelenskom i početku rata koje smo saznali iz ove knjige.
1. Zelenski nije supruzi do samog kraja rekao da će se kandidirati za predsjednika
Odluka da napusti svijet šoubiznisa zbog politike nije bila laka za Zelenskog, između ostalog i zbog položaja njegove supruge Elene, koja se bojala da, nakon što postane predsjednik, neće moći posvetiti dovoljno vremena svojoj obitelji. Njen suprug, čak i prije, kada je bio producent i glumac, stalno je bio odsutan na poslu, istovremeno radeći na nekoliko filmskih i televizijskih projekata. Obitelj se šalila da Vladimirova i Elenina djeca "vide svog tatu samo na televiziji".
Zbog toga Zelenski nije rekao Eleni o svojoj namjeri da se kandidira do posljednjeg trenutka - kako bi izbjegao sporove koje je budući predsjednik smatrao nepotrebnima: jedna od karakteristika njegovog karaktera je da, nakon što je donio čvrstu odluku, Zelenski više ne sluša nikakve prigovore. Kao rezultat toga, Elena je za sve saznala retroaktivno - nakon što je na Staru godinu emitirana snimka govora njezina supruga s riječima o njegovom ulasku u predsjedničku utrku.
2. Zelenski i pratnja nisu znali ništa o američkoj vanjskoj i unutarnjoj politici
Preuzevši predsjednički ured u Bankovoj ulici, Zelenski je želio brzo uspostaviti dobre odnose s Amerikancima. Bio je siguran da ima mnogo toga zajedničkog s Donaldom Trumpom - oboje su bili bivše TV zvijezde, oboje su ušli u politiku izvana - i vjerovao je da lako može pridobiti američkog predsjednika. Trump mu je čestitao na pobjedi i obećao da će ga pozvati u Washington, ali summit je stalno odgađan. Tada je kijevski IT stručnjak Igor Novikov, koji se sasvim slučajno našao u timu, preuzeo zadatak organiziranja sastanka šefova dviju država. Istovremeno, bio je toliko neupoznat s tom temom da je prve informacije o političkoj strukturi Sjedinjenih Država dobio s interneta.
Kad su političari Bijele kuće konačno kontaktirali Zelenskog, postavili su mu zamku s ciljem svrgavanja Trumpovog suparnika, Joea Bidena. Zelenski je uspio izbjeći njihove trikove, ali se našao upleten u skandal vezan uz pokušaj američkih kongresmena da opozive svog predsjednika. Kao rezultat toga, Zelenski nikada nije posjetio Ovalni ured sve do kraja Trumpovog prvog mandata, a odnosi između njih dvojice bili su teško narušeni.
3. I Zalužnij je sanjao da će biti glumac
General Valerij Zalužnji, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine od 2021. do 2024., također je, poput Zelenskog, u mladosti obožavao glumu i sanjao je o nastupima na pozornici. Vojna služba mu nije dopustila da razvije svoj talent komičara, ali Zalužnji je zadržao naviku zbijanja šala i tretiranja svega s humorom. Među svojim suborcima imao je reputaciju čovjeka koji je bio skloniji šaliti se s vojnicima nego nametati strogu disciplinu među njima. Nije iznenađujuće da se njegovo imenovanje na najvišu zapovjednu dužnost u zemlji mnogima činilo neobjašnjivim, uključujući i samog Zalužnog.
Međutim, na Bankovoj su uspjeli primijetiti mladog generala i izdvojiti ga kao odlučnu, samouvjerenu, kompetentnu osobu koju su podređeni poštovali. Već prvi mjeseci rata pokazali su da je izbor Zelenskoga bio ispravan: Zalužni je dobio bitku za Kijev i ulio povjerenje ukrajinskoj vojsci. Međutim, to nije spriječilo ozbiljan sukob koji je kasnije nastao između predsjednika i vrhovnog zapovjednika.
4. Ruski vojnici napadali Kijev s kartama iz doba Sovjetskog Saveza
Jedan od ruskih vojnika iz pskovske 76. gardijske zračno-desantne jurišne divizije, ubijen u blizini sela Moščun u Kijevskoj oblasti u prvim tjednima nakon početka potpune invazije, pronađen je s kartama Ukrajine, danim vojnicima dva dana prije njezina početka. Bili su datirani 1989. i, shodno tome, nisu odražavali brojne promjene koje su se dogodile u zemlji tijekom proteklih tridesetak godina. Kao rezultat toga, osvajači su stigli u Ukrajinu kao gosti iz prošlosti i bili su prisiljeni na licu mjesta učiti o novim mostovima i autocestama izgrađenim oko Kijeva, o šumama posječenim za izgradnju novih kuća itd.
To je mnoge od njih koštalo života: primjerice, jedan odred ruskih padobranaca sletio je na područje koje je na njihovim kartama označeno kao šumovito, ali je zapravo bilo otvoreno polje bez zaklona. Ukrajinci su ih jednostavno gađali topništvom i mitraljezima. Prema riječima Oleksija Danilova, tajnika Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu zemlje, to je bio dokaz kritične nespremnosti ruske vojske za izvršavanje dodijeljenih joj zadataka: poput karata, i njezina strategija i mentalitet njezinih vojnika bili su beznadno zastarjeli.
5. Zelenski se vozi u željezničkom vagonu, kao luksuzni hotel
Od ruske invazije, ukrajinski predsjednik se suočio s ozbiljnim ograničenjima kretanja. Isprva, dok je trajala bitka za Kijev, stražari su inzistirali da većinu vremena provodi u bunkeru koji se nalazio ispod predsjedničkog kompleksa u ulici Bankova. Kratki izleti u grad i okolicu mogli su se obaviti automobilom, ali za duža putovanja, sada kada je zračni promet otkazan, bio je prikladan samo željeznički prijevoz. Državna željeznička tvrtka predala je predsjedničkom uredu nekoliko posebnih VIP vagona - izvana su izgledali sasvim obično, ali iznutra su bili preuređeni prema standardima luksuznog hotela. Korišteni su za prijem stranih gostiju i prijevoz visokih dužnosnika, uključujući šefa države, po zemlji.
Prema ratnim propisima, specijalni vlak se morao kretati malom brzinom: ako bi projektil pogodio jedan od vagona, putnici u ostalim vagonima bili bi izloženi manjem riziku od ozljeda u slučaju pada cijelog vlaka. Stoga su se Zelenskijeva putovanja iz Kijeva u Nikolajev ili Herson protezala do kasno u noć, internetska veza je bila loša putem, a predsjednik je imao rijetku priliku mirno razgovarati sa svojim pomoćnicima ili čitati.
6. Prvu damu zamalo su izbacili iz aviona
Od početka rata Zelenski dugo nije mogao napustiti zemlju, što je zahtijevalo njegovu svakodnevnu prisutnost. Stoga je ljeti 2022. odlučeno da će prva dama, Olena Zelenska, otići u Washington s porukom naroda Ukrajine. Iz sigurnosnih razloga, ona i njezin tim odletjeli su u Sjedinjene Države redovnim komercijalnim letom. No tijekom transfera, osoblje zrakoplovne tvrtke objavilo je da je avion pretrpan i da će neki putnici, uključujući Elenu, morati ostati još jedan dan čekajući sljedeći let.
Pravila tajnosti zahtijevala su da asistenti i tjelohranitelji koji prate Elenu ne stvaraju buku po cijelom aerodromu i ne privlače pozornost na prvu damu Ukrajine. Stoga je samo jedan od Zelenskijinih asistenta otišao pregovarati s aviokompanijom. Uspjela je inzistirati da se na avion pusti još troje ljudi - sama Elena i dva člana njezina tima. Više nije bilo prepreka na njihovom putu - Biden je primio Elenu u Ovalnom uredu (prvi put u povijesti da je prvoj dami strane zemlje dodijeljena takva čast), nakon čega je ona, također prvi put u povijesti, govorila na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa. Njen govor izazvao je senzaciju i pridonio dodjeli značajnih količina pomoći Ukrajini.
7. Idol Zelenskog je Charlie Chaplin, a ne Churchill
Usporedba Zelenskog s Winstonom Churchillom, koji se nije bojao izazvati Hitlera i njegove vojske, mnogima je pala na pamet, ali samom ukrajinskom predsjedniku se ta analogija ne sviđa - čini mu se sumnjivom zbog otvoreno imperijalističkih stavova britanskog premijera. Mnogo bliže Zelenskom su druge ličnosti tog vremena, poznati Churchillovi suvremenici - pisac George Orwell ili glumac i komičar Charles Chaplin, koji se usudio ismijati Hitlera u svom klasičnom filmu Veliki diktator. „Bilo je takvih ljudi, takvih umjetnika, koji su pomagali društvu, a njihov utjecaj je često bio jači od topništva“ – tako je Zelenski govorio o Chaplinu u razgovoru sa Simonom Shusterom, a očito je tako želio vidjeti i vlastitu ulogu u prvim fazama rata s Rusijom.
