Znanstveni uspjeh i politički neuspjeh u korona krizi

U ranu jesen 2011. godine, tad slabo poznati 35-godišnji profesor povijesti s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu Yuval Noah Harari objavio je na hebrejskom jeziku knjigu u kojoj je okupio dvadesetak predavanja koja je održao tijekom prethodne školske godine na dodiplomskom kolegiju Uvod u svjetsku povijest. Iako to baš i nije uobičajeno za knjigu s povijesnom tematikom - makar pisanu pristupačnim i lako razumljivim jezikom - “Kratka povijest čovječanstva” odmah je postala bestseler u Izraelu. Studija o evolucijskoj povijesti razvoja Homo sapiensa kroz četiri “revolucije” - kognitivnu, agrarnu, ujediniteljsku i znanstvenu - napisana kao svojevrsni “bildungsroman čovječanstva”, sjajno se uklopila u novootkriveni interes suvremenog čitatelja, wannabe intelektualca, za znanstveno-popularnu literaturu koja najnovije znanstvene spoznaje prezentira kroz širi filozofsko-povijesno-moralni kontekst. Ipak, trebale su proći još tri godine da knjiga izraelskog povjesničara doživi i svoje englesko izdanje pod naslovom “Sapiens”, što joj je omogućilo da izađe na međunarodnu pozornicu. U međuvremenu je “Sapiens” preveden na više od 65 jezika i prodan u 21 milijun primjeraka diljem svijeta, a Harari je postao globalna intelektualna zvijezda, “najpoznatiji javni intelektualac 21. stoljeća”, kojega citiraju vodeći svjetski državnici, poduzetnici, ekonomisti i znanstvenici. Pošto je napisao još dvije knjige koje su se također prodale u milijunskim nakladama - “Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice” i “21 lekcija za 21. stoljeće” - Harari je pokrenuo projekt izdavanja grafičkog romana prema “Sapiensu”, čiji je prvi dio, “Sapiens: Rođenje čovječanstva”, nedavno objavljen na hrvatskom jeziku u prijevodu Igora Rendića i izdanju Fokusa. Tim smo povodom razgovarali s autorom, koji je ljubazno našao prostora za čitatelje Expressa u svojem pretrpanom rasporedu.