Znanost
6592 prikaza

Arktik ključa - temperature kao u Dalmaciji

Polarni medvjed
NASA
Zima je na Sjevernom polu bila za 4,9°C toplija od prosjeka, na trećini površine čak za 15°C

Proljeće na sjevernoj Zemljinoj polutki kalendarski počinje 21. ožujka, klimatski je počelo s prvim danom ožujka, ali unutar sjevernog polarnog kruga ono je u meteorološkom smislu nastupilo već u veljači. I to dok smo se mi u Hrvatskoj, mediteranskoj zemlji, smrzavali na debelim minusima i promatrali kako se snijeg samo slaže u sve novijim i novijim slojevma.

Na Arktiku je upravo završila daleko najtoplija zima otkako se tamo mjere temperature. Prema podacima američkog centra za snijeg i led NSIDC u Boulderu u Coloradu, ove godine bilo je tako toplo da je novog leda nasalo manje nego ikada. U veljači je površina pod ledom iznosila 13,95 milijuna kilometara četvornih, a i ono što se na kraju smrznulo, smrznulo se izrazito kasnije od dugogodišnjih prosjeka.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je čak 21. veljače da su temperature na Sjevernom polu tijekom punih 24 sata bile iznad 0°C. Već i to je bio jeziv kuriozitet, no pravi razmjeri klimatske katastrofe vide se ako se baci pogled na njihovu kartu kompletnog polarnog kruga na sjeveru Zemlje od 16. do 20. veljače na kojoj se vidi da su ogromna područja Grenlanda i sjevera Kanade tih dana bili na iznad 15°C, kao da je riječ o proljeću na Mediteranu, a ne zimi na Sjevernom polu, i da su još šira područja, kakva četvrtina polarnog kruga, tih dana bila na temperaturama višima od 8°C.

Apsolutni i spektakularni rekord izmjeren je na meteorološkoj mjernoj postaji Cape Morris Jesup na vrhu Grenlanda, gdje su više od 60 sati temperature bile iznad nule u kontinuitetu. Prethodno je na toj postaji u veljači pozitivna temperatura zraka u veljači, i to samo nakratko, izmjerena samo dvaput – 2011. i 2017.

Sveukupno, u sjevernom polarnom krugu ova zima je bila takva da su na površini od oko 30 posto temperature bile više od prosjeka za čak 15°C. Ako se uzme prosjek cijelog polarnog kruga, temperature su od prosjeka tijekom cijele zime bile više za 4,9°C. Provala toplog zraka tamo u veljači itekako je imala veze s provalom polarne hladnoće u Europu. Ovakvo stanje s klimatskim ekstremima očita je posljedica klimatskih promjena. Arktik je i inače područje svijeta koje se najbrže zagrijava. Uslijed toga se i najbrže otapa.

Garešnica, suša u ljeto 2017. Klimatske promjene Znanost Mit o Hrvatskoj bogatoj vodom: Slijede nam suša i žeđ

Prije nekoliko mjeseci Express je prenio rezultate najnovijih klimatskih modela koji upozoravaju da će razina mora diljem svijeta, ako se daljnje zagađenje stakleničkim plinovima nastavi, do 2100. porasti za najmanje četiri metra, možda čak do deset metara. Nije bila riječ o bilo kakvom izvoru nego o znanstvenom članku iz Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. Procjena je bila da će se svijet, ako čovječanstvo nastavi, zagrijati do 2100. za 3°C.

Tada smo objavili karte obale Jadrana u Hrvatskoj i područja koja bi najgore stradala zbog podizanja razine mora. Pariški klimatski sporazum inače predviđa ograničenje globalnog zagrijavanja na 2°C od višedesetljetnih prosjeka, a kao poželjan optimistički cilj tada se navelo ograničenje zagrijavanja na 1,5°C. Najnovije klimatske spoznaje znanstvenika upućuju na to da bi nepopravljivu katastrofu na planetu Zemlji izazvalo svako zatopljenje iznad 1,5°C.

  • nelson 11:20 10.Ožujak 2018.

    globalno zatopljenje