Ekonomska profesija izgubila je svoj moralni kompas, barem ako pitate jednog od najpoznatijih ekonomista na svijetu. Jeffrey Sachs sa sveučilišta Columbia, kaže da je sve počelo prije nekoliko stotina godina. Već tada je ekonomija kao znanost skrenula s puta tako što su prihvatili potpuno pogrešan model ljudske prirode i time su prihvatili krivi model same ljudske svrhe, uvjeren je Sachs. Ekonomija kao takva je polje koje ne zna kamo ide zato što ne zna što je dobro, prenosi QZ njegove izjave.
Sachs je pričao zajedničkom dobru, stvarima koje su pozitivne za čitavo čovječanstvo. Uvjeren je da ekonomisti ignoriraju ili potpuno krivo mjere sreću i zbog toga je "ekonomija sreće" još uvijek relativno neistraženo polje.
Rješenja bez previše truda
On gotovo preklinje kolege da ozbiljnije shvate proučavanje zadovoljstva i blagostanja. "Toliko smo bogati i toliko mogućnosti imamo da provedemo neke temeljite promjene. Bez previše truda možemo riješiti probleme ekstremnog siromaštva ili klimatskih promjena. Imamo problem zato što ne znamo što zapravo kao društvo uopće želimo. Moja profesija je u tome poprilično beskorisna i potpuno krivo trošimo vrijeme. Trošimo vrijeme na potpuno nebitne stvari i zanemarujemo nevjerojatno važne stvari. Ne može biti najvažnija stvar u svijetu hoće li američko gospodarstvo rasti 2 ili 3 postotka godišnje. Pogotovo zato što u posljednjih šezdesetak godina nije bilo zamjetnog rasta blagostanja i vidjeli smo mnoštvo pogoršanja stanja u društvu", rekao je Sachs u Londonskoj školi za ekonomiju.
Identificirao je utjecajnog filozofa Davida Humea iz 18. stoljeća kao glavnog krivca za to što su društvene vrijednosti bačene sa strane. Hume je govorio da je nemoguće donijeti moralne sudove isključivo na temelju čvrstih činjenica.
Zašto su ljudi sretni
Novo istraživanje može potpuno izmijeniti moralne znanosti, kaže Sachs. Dodao je i da takve znanosti mogu ojačati istraživanje svega što može donijeti ljudima blagostanje.
Istovremeno je predstavio knjigu "The Origins of Happiness" u kojoj je istraživao što ljude čini sretnima. Zaključili su da prosječna sreća ljudi nije se pomaknula s nulte točke već pola stoljeća, usprkos višim prihodima i boljem obrazovanju. Autori su došli do zaključka da je psihološko i tjelesno zdravlje pokazalo veći utjecaj na osjećaj blagostanja kod ljudi nego bogatsvo. Sachs je rekao da je ovakvo istraživanje revolucionarno zato što koristi ekonomiju kako bi identificirali temeljne vrijednosti koje će pomoći ljudima da se dalje razvijaju.
