I dok velike svjetske korporacije sve više brinu zbog kreativnosti zaposlenika, sve više vremena i resursa posvećuju sreći među svojim zaposlenima. U nekim kompanijama postoje ljudi specifično zaduženi za sreću zaposlenika.
Međutim, većina znanstvenika kaže da kreativnost najviše ovisi o upornosti i vještinama rješavanja problema, a ne ovisi toliko o osobnom zadovoljstvu pojedinca. Anna Jordanous i Bill Keller pregledali su gotovo pola stoljeća znanstvene literature i identificirali su 14 komponenti kreativnost, piše qz.com. Među tih 14 sastavnica kreativnosti svoje mjesto nije našla sreća.
Sama kreativnost iznimno je kompleksna pojava i svih 14 komponenti mora surađivati kako bi osoba pokazala kreativnost. Psiholog Mark Davis sa sveučilišta Sjeverni Texas dijeli kreativnost u dvije faze, generiranje ideja i rješavanje problema.
Njegov pregledni rad iz 2009. donosi zaključak da je pozitivno raspoloženje korisno kada se prvi put iznose neke ideje. Međutim, da bi se ideje provele u djelo, potrebna je upornost. Tijekom posla ljudi često naiđu na probleme, a stres je povremeno dovoljan motivator za ulaganje više truda.
Kao što je za sve bitna umjerenost, tako je i u stresu. Amy Arnsten sa Sveučilišta Yale kaže da je upravljanje raspoloženjem ključ održavanja moždane aktivnosti. Intenzivne emocije, bilo pozitivne ili negativne, mogu dovesti do problema prefrontalnom režnju mozga koji je povezan s kreativnosti.
Prefrontalni režanj regulira dopamin, hormon sreće, kao odgovor na emotivne podražaje. Takva reakcija je dobra, ali u nekim razumnim okvirima. Nekontrolirani osjećaji mogu preopteretiti dopaminski sustav u tijelu što može naškoditi sposobnosti prosuđivanja i kreativnosti.
Višak pozitivnih osjećaja može nas zavarati i možemo smetnuti s uma činjenicu da posao još nije gotov.
Arnsten pojašnjava da je najbitnije živjeti u uvjerenju da su svi problemi rješivi. Sve dok ljudi vjeruju da je moguće premostiti neku prepreku, ustrajat će na tom putu i na kraju pronaći kreativan način rješavanja problema.
