Znanost
350 prikaza

Debljate se najviše zato što radite ovu grešku

Žena gricka čips
Thinkstock
Većina ljudi će vjerojatno svoj dnevni raspored obroka opisati kao tri glavna jela između kojih ubace grickalicu ili dvije, ali to uopće nije tako

Većina ispitanika trotjednog istraživanja koje je objavljeno u magazinu Cell Metabolisam, tvrdila je da jede tri manja obroka na dan, no doručak, ručak i večera u velikoj su mjeri ipak bili odsutni. Ali voditelj istraživanja Satchidananada Panda tvrdio je da većina ljudi jede „često i neplanski“ tijekom dana, a oko polovice ispitanika grickalo je pomalo 15 sati tijekom dana. 

„Ljudi jedu čim se probude i nastavljaju jesti sve dok su budni. To znači da poste samo kada spavaju“, kaže Panda. 

To je posebno alarmantno ako pomislimo na to koliko neki Amerikanci malo spavaju. „To uvelike utječe na to kako ćemo interpretirati podatke o snu i pretilosti/dijabetesu. Kratak san povezan je s pretilošću/dijabetesom, a to znači da ljudi koji spavaju manje, mogu dulje jesti“, nastavlja Panda. 

Znanstvenik je utvrdio da više sati jela znači i više kalorija. No, još je važnije kako toliko jela tijekom naših budnih sati može poremetiti dnevni ritam, točnije sat našeg tijela koji se koristi za regulaciju spavanja i metabolizma, između ostaloga. 

Studija, koja je uključivala navike jedenja 150 zdravih ljudi, provedena je uz pomoć aplikacije nazvane MyCircadianClock koju je razvio Panda, znanstvenik sa Salk instituta za biološke znanosti u La Jolli u Kaliforniji. No, iako je početno Pandino istraživanje završeno, MyCircadianClock aplikacija dostupna je za preuzimanje (doduše, samo građanima SAD-a), pa se istraživanje nastavlja. 

Kako aplikacija funkcionira?

Prije bilo kakvog jela ili pića, korisnici trebaju uz pomoć aplikacije fotografirati ono što će konzumirati, te zajedno s tim unijeti bilješke, geolokaciju ili meta podatke te ih poslati istraživačkom poslužitelju. 

To zvuči kao vođenje „dnevnika prehrane“ koje ima „povratni učinak“ – vidite koliko i što jedete, a cjelovit popis može utjecati da počnete jesti manje. No istraživači ovog projekta željeli su samo snimiti prehrambene navike, a ne i utjecati na njih, pa fotografije hrane automatski nestanu nakon preuzimanja. Aplikacija uz to sadrži polja za prijavu vježbanja, spavanja, težine, krvnog tlaka i šećera u krvi.  

Junk food | Author: Philip Toscano/Press Association/PIXSELL Philip Toscano/Press Association/PIXSELL

Nakon nekoliko tjedana, znanstvenici su u mogućnosti identificirati prehrambene navike kao što je spomenuti 15-sati raspored prehrane. Primjerice, ljudi u prosjeku prije podne unesu manje od 25 posto ukupnih kalorija, a 37,5 posto nakon 18 sati, što otkriva da se više jede u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima nego u bilo koje drugo vrijeme. Prosječno vrijeme između obroka i onoga kada se nešto prigrize je tri sata, dok više od 25 posto ljudi jede svakih šest sati, a manje od 25 posto svakih 1,5 sat. 

Istraživači su, također, otkrili da ako dan počnemo jedući čokolade i bombone, u 10 sati nastavljamo s njima i to činimo ostatak dana. 

„Sati jedenja“ važniji su od kalorija

Nakon prve faze studije, istraživači su nasumice izabrali osam sudionika koji jedu više od 14 sati na dan za četverotjednu intervencijsku studiju. Ovoga puta, rečeno im je da im je jelo ograničeno na samo 10 do 12 sati na dan. Takva preporuka temeljena je na ranijim Pandinim istraživanjima na glodavcima pri kojima je otkrio da miševi koji pojedu veći broj kalorija tijekom 12 sati, za razliku od miševa koji su jeli jednako 12 sati, imaju manju razinu masnog tkiva, bolje spavaju, izdržljiviji su,manje su podložni upalama i usporava im se srčano starenje. 

U grupi od osmero ispitanika nije se tražilo da ljudi mijenjaju tip hrane koju jedu ili da jedu zdravije. Umjesto toga, prehrana im je ograničena samo na sate, a svaki unos hrane ili pića morali su zabilježiti.  

Osam sudionika istraživanja izgubilo je u prosjeku oko tri kilograma u četiri mjeseca, a izvijestili su i da bolje spavaju te imaju više energije. Nastavili su sa svojim planom jela tijekom ostatka godine te bili u stanju održati gubitak kilograma i veću razinu energije. 

„Začudo, u intervencijskoj studiji ljudi su izvijestili da bolje spavaju tijekom noći te se bude odmorniji i energijičniji ujutro. To pokazuje da ranija večera i izbjegavanje hrane posljednjih nekoliko sati prije spavanja može pripomoći boljem snu“, kaže Panda i dodaje da ne želi sugerirati da bi svi trebali jesti na ovaj način jer bi raspored mogao biti opasan za hipoglikemičare, s niskom razinom šećera. 

Iako sudionici nisu promijenili sadržaj prehrane, Panda potvrđuje da smanjenje sati jela rezultira s oko 20 posto manje kalorija što bi mogao biti i jedini razlog zašto su uspjeli smršaviti.  No, on nagađa i da bi naše usklađivanje vremena prehrane s onim tradicionalnijim,  te 12-satni ritam budnosti i spavanja mogao pomoći u prevenciji ili čak i preokrenuti metaboličke bolesti poput pretilosti ili inzulinske rezistencije.

Kad poremetimo ovaj ritam, kaže Panda, tako što nastaviljamo jesti i kada naše tijelo misli da bi trebalo postiti i odmarati se, možemo od organizma učiniti idealan poligon za debljanje i druge zdravstvene probleme. 

„Ljudi i životinje živjeli su milijunima godina u dnevnim ciklusima hranjenja i posta. Prema tome, svi smo razvili vremenski sistem ili cirkadijurni sat za uključivanje i isključivanje tisuće gena u pravom trenutku dana, kako bismo ugodili našoj psihi i metabolizmu“, kaže Panda, a na nama je da ponovno pokrenemo taj sat, piše Huffington Post

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.