Znanost
5735 prikaza

Dio svijeta je zaleđen, drugi dio gori, a evo gdje je RH

Nastavak sa stranice: 1

Što se tiče aktualnog nastavljanja industrijskog zagađenja atmosfere s CO2, svijet je danas na putu da se do 2100. zagrije za dodatnih 4°C. Hrvatska u pogledu klimatskih promjena dosljedno trpi sve ono što se događa svijetu. 2017. godine, odnosno planetarno najtoplije u povijesti mjerenja, gradovi po Hrvatskoj u kolovozu su zabilježili čak 13 službenih temperaturnih rekorda svih vremena. Pritom u taj pregled nisu ulazili ekstremi poput 42,3°C u Kaštel Štafiliću.

Već poduži niz godina klimatolozi, pa i vojni, politički i društveni analitičari upozoravaju da u sve gore klimatski ekstremnom svijetu čovječanstvu slijede ratovi za resurse, glad, stotine milijuni izbjeglica, možda i više, bolesti... A kako to da se u doba globalnog zatopljenja klimatske promjene očituju i kroz valove ekstremnih hladnoća, objasnio je Grisogono također prošle godine.

Nevjerojatne posljedice vrućine | Author: Pinterest Pinterest

"Prosjeci nam sve manje i manje znače jer u toplom sustavu, a Zemlja postaje sve topliji sustav, imamo veću vjerojatnost za ekstremne događaje, i to tople i hladne. Dakle, više je ekstrema, mijenja se klima po svim mogućim skalama", kazao je.

Tih dana je govorio da ćemo, kako bismo pratili klimu, upravo zbog ekstrema, morati je drugačije pratiti nego danas. To se može objasniti i na primjeru Hrvatske. Da je Hrvatska u ljeto 2018. bila ekstremno topla vidi se po podacima DHMZ-a, Zagreb je od prosjeka odstupao 3,2°C, Knin najmanje, "samo" 1,5°C. Ali ako se promatra samo kolovoz, Zagreb je bio čak 4,4°C topliji od prosjeka, a Knin s druge strane ljestvice već 2,0°C.

Jesen je statistički ispala skoro pa podnošljivo, većim dijelom teritorija RH pod oznakom "vrlo toplo", oko Daruvara čak i samo "toplo", a gradovi Zagreb, Rijeka, Zadar, Bjelovar s okolicama, te južna Dalmacija "ekstremno toplo". Problem je u tome što se u toj statistici skriva niz ekstremnih situacija. Primjerice, onih nenormalnih 259 litara kiše u Dubrovniku u samo nekoliko sati 2. listopada.

Požari oko Atene Pola stupnja Znanost Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Zatim ekstremno toplo vrijeme krajem jeseni kada se u Hrvatskoj danima moglo šetati preko dana u kratkim rukavima na 20-ak stupnjeva, iako su u to doba uobičajene temperature na kontinentu oko 5°C. Prošle godine vidjelo se i kako funkcioniraju i ekstremno vrući i ekstremno hladni incidenti u jednoj godini. Na mjernoj postaji Zagreb-Grič srednje dnevne temperature su krajem veljače pale na -8°C, dok su povijesni prosjeci za to doba godine oko 3°C.

U drugoj polovici ožujka unatoč povijesnim prosjecima od oko 8 stupnjeva, došlo je do prodora hladnoće od 0°C. U lipnju, srpnju i kolovozu su, međutim, temperaturni dnevni srednjaci išli skoro do 30°C, što je u nekim trenucima značilo do čak 15°C veće prosječne vrućine od uobičajenih. Dnevni srednjaci krajem listopada bili su do 20°C, na prijelazu iz studenog u prosinac čak 12°C. A slično se događa iz godine u godinu.

Ekstrema je bilo uvijek, ali je u 21. stoljeću problem s njima što su sve češći, bilo da je riječ o hladnoći, vrućini, suši, poplavama, razornim uraganima ili medicaneima.

"Govorimo o tome da uz globalno zatopljenje, a tu mislimo na prosjek za cijelu Zemlju imate pojave vrlo visokih temperatura, ali i vrlo niskih temperatura", komentirao je prošle godine Mirko Orlić s PMF-a u Zagrebu.

Istodobno, kada se dogodi prodor polarnog zraka tamo gdje mu po prosjecima nije mjesto, dok istodobno Arktik trpi previsoke temperature, neki od ljudi koji jako utječu na to hoće li čovječanstvo ići u jednom ili drugom smjeru klimatskih promjena, izlaze s nevjerojatnim izjavama.

"Na prekrasnom Srednjem Zapadu, osjećaj hladnoće uslijed vjetra dostiže -60°C, najhladnije što je ikada izmjereno. Narednih dana očekuje se još i hladnije vrijeme. Ljudi ne mogu izdržati napolju niti nekoliko minuta. Što se do vraga dogodilo s globalnim zatopljenjem? Molim te, dođi nam nazad što prije, mi te trebamo!", objavio je u utorak na Twitteru Donald Trump, predsjednik SAD-a.

A još prije cijelog jednog desetljeća ovakve provale u javnosti kod znanstvenika su izazivale reakciju da nisu znali bi li se smijali ili plakali. Jedna od najglupljih izjava što ih je 2009. na HTV-u čuo Zvonimir Katušin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda bila je likovanje izvjesnog voditelja dnevnika nad "dokazom o nepostojanju globalnog zatopljenja".

Poplava u Dubrovniku Zagrijava se i Jadran Znanost Oceani će se izliti u Trogir, Šibenik, Dioklecijanovu...

"Bilo mi je neopisivo smiješno. Nakon što je prognostičar kazao da će biti -15°C, voditelj se nasmijao u stilu: 'Aha, gdje je sada globalno zatopljenje!?' Gluplju izjavu nije mogao dati. Ni u medijima mnogi ne razumiju o čemu je riječ, no načina da se ljudima objasni 'najveći izazov današnjice' ipak ima", prenio je tada Večernji list riječi Katušina, tadašnjeg predstavnika Hrvatske u Međunarodnom panelu za klimatske promjene.

No, danas odavno više nije smiješno, posebno ne kada, u dobi kad su razine CO2 tolike kakve nisu bile unazad skoro milijun godina, iste stvari iznosi netko poput Trumpa.

  • Stranica 2/2
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 17:14 31.Siječanj 2019.

    mi smo zlatna sredina