Poznati, recimo neslavni pseudoznanstvenik Graham Hancock napravio je od toga veliku priču i navukao čak i britanski Express da ga citira da će 2030. vrlo vjerojatno komet triput veći od onog koji je potamanio dinosaure, opet pogoditi Zemlju. Točnije, krhotina s kometa Encke. Čak su ga citirali da je "izvan svake sumnje dokazano" da je takva svemirska kamenčina s tog istog kometa zbrisala nekakvu drevnu civilizaciju na Zemlji prije između 11.600 godina i 12.800 godina.
Naravno da takvo što apsolutno nije ničim dokazano, da nije ništa takvog pronađeno, no riječ je o oglednom primjeru pseudoznanosti. U Hancockovome slučaju odličnom za prodaju njegove nove knjige. A kako znanost doista funkcionira? Zapravo uopće nije riječ o kometu Encke čije je vrijeme prolaskom po cijeloj svojoj orbiti oko Sunca nešto više od tri godine. Krajem 2000. astronomi NASA-inog JPL-a izračunali su da će "kamenčić" naziva 2000SG344 prozujati neugodno blizu Zemlje.
U najgorem slučaju da bi tog 21. rujna 2030. mogao i udariti u naš planet silinom 1,1 megatona TNT-a, 100 puta većom od one kojom je atomska bomba uništila Hirošimu. Sumnje nije bilo još prije 17 godina. Otkriće su potvrdili stručnjaci iz Italije, Finske i SAD-a, a šansa od 1 prema 417 može se činiti smiješno, zanemarivo malom tako dugo dok se ne shvati da ogromna većina astronoma do tada nije stigla uočiti išta što bi imalo veće šanse od 1:10.000.
Ubrzo se utvrdilo da je riječ o asteroidu, da je "blizu" Zemlje prozujao i 1971., da je dimenzija 37 metara u promjeru, da je težak 71.000 tona, da bi pri udaru napravio krater dubok 30 metara. Ako ne bi prethodno eksplodirao u atmosferi kao meteor iz Čeljabinska, inače duplo manji od ovog, 15. veljače 2013. U svakom slučaju, užasno neugodno po bližu i dalju okolicu, ali ni govora o smaku svijeta. Puno veće prijetnje po Zemlju su asteroidi 2006JY26 i 2010RF12.
Onaj prvi ima šansu udariti u zemlju 3. svibnja 2073., i to šansu od čak 1 prema 71. Zapravo sva sreća što u promjeru ima samo 16 metara, jer bi inače čovječanstvo moglo proživjeti nekoliko baš neugodnih dana. Njegov "kolega" RF12 još je nezgodniji svat. On je 8. rujna 2010. čak prozujao između Zemlje i Mjeseca i ima vjerojatnost od čak 1 prema 16 da će Zemlju i pogoditi 2095. godine kad joj sljedeći put priđe još i bliže od toga. Srećom pa je on sa svojih sedam metara u promjeru još i manji, ali i takav bi predstavljao ujedno i spektakularan prizor na nebu i jezivo lošu vijest ako bi se srušio na koji grad sa svojom masom od 500 tona.
