Gori od kuge i ebole, a jure prema Hrvatskoj

Čovjek svijetom kroči već nekih 300.000 godina, prema nekim znanstvenicima 350.000 godina. Čovjekovi preci evoluirali su na Zemlji prije čak sedam milijuna godina. I sva ta više ili manje sretna bića tijekom svojih života patili su, borili se, razvijali kakva god su mogli oruđa i metode kako bi se obranili od najopasnijih užasa koji su na njih iz okoliša vrebali tijekom svih tih milijuna godina – od nepreglednog mnoštva parazita; bakterija, virusa, gljivičnih infekcija, ameba...

Samo u posljednjih nekoliko tisuća godina povijesti koju čovječanstvo pamti pretrpjeli smo jezive pomore "Crne smrti", odnosno bubonske kuge, velikih boginja, španjolske gripe, o endemskim bolestima da se ne govori; žuta groznica, malarija, lepra... Vremenom se čovjek tehnološki razvio, pa je puno brže i češće putovao, usto su i mnogi mikrobi razvili otpornost na lijekove, poput bakterija otpornih na antibiotike.

Širi se pošast Life Samo jedan zalogaj mesa s roštilja može biti smrtonosan

Tako smo u 21. stoljeću dočekali crvene razine uzbuna od SARS-a, ebole, bliskoistočnog respiratornog sindroma, zika virusa, a sve to baš kad smo mislili da smo, došavši na sam prag konačnim terapijama protiv AIDS-a i raznih karcinoma, riješili najgore opasnosti. No, čini se da najgore tek dolazi, i to prvenstveno zahvaljujući eri klimatskih promjena, koje je industrijalizirano čovječanstvo samo skrivilo, zagrijavajući atmosferu sagorijevanjem nafte, plina i ugljena preko svake mjere.

Nova svjetska pošast, već danas je jasno, već sutra će biti krpelji. Najnovije ovakvo upozorenje znanstevnika stiže sa Maine Medical Center Research Institute iz Scarborougha u SAD-u koje je konačno kompletiralo broj oboljelih od lajmske bolesti u ovoj američkoj državi 2016. godine. Bila je riječ o 1464 slučaja, čak 1000 slučajeva više nego 2011. Još u 90-ima u Maineu se godišnje dijagnosticiralo samo oko 300 slučajeva lajmske bolesti.

A sada... Znanstvenici su pritom dokazima povezali što se dogodilo. Lajmsku bolest prenosi jelenski krpelj. Ovom parazitu pogoduju sve kraće i blaže zime, sve dulja i toplija ljeta, sve manje hladnih dana okovanih ledom; drugim riječima, riječ je o nizu simptoma klimatskih promjena. Znanstvenici iz Mainea ponadali su se da će 2016. tamošnja populacija krpelja dobrim dijelom stradati uslijed jezivih vrućina kao posljedice onih istih klimatskih promjena.

Getty images

Drugim riječima, nakon što su vrućine popustile, krpelji su u ogromnom broju izišli na površinu, njihov je broj eksplodirao, pa je eksplodirao i broj oboljelih od lajmske bolesti koju su im krpelji prenijeli. 2017. godina, pak, opet uslijed klimatskih promjena, bila je najvruća otkako čovječanstvo prati meteorološke prilike diljem planeta, ali u konkurenciji godina bez El Nina. I na tom se mjestu nazire budućnost klimatskih promjena koja prijeti svijetu što se tiče krpelja.

NIJE 2018. Znanost Otkrili koja je godina bila najgora za čovječanstvo

Još bi bilo i lako da od krpelja prijeti samo lajmska bolest. Krpelji su tako prilagodljiva bića da ih ima po svim kontinentima, u svim klimatskim pojasima, čak i na Antarktiku. Pritom su toliko neprobirljivi u načinu prehrane, odnosno sisanja krvi, da su u epidemiološkim krugovima ozloglašeni poput šprica u prirodi. A sve to uz nevjerojatnu sposobnost akumuliranja mnoštva uzročnika nekih od najgorih zaraznih bolesti.

Takvim kukcima klimatske promjene pomažu i da ih ima sve više i da su aktivni sve dulje kako je klima toplija, s druge strane pomažu im i u širenju u ona područja gdje ih ranije nije bilo. O tome govori i UN-ov panel za klimatske promjene, o tome se naveliko govorilo i pri sklapanju Pariškog klimatskog sporazuma. Isto tako, u cijeloj priči nije pošteđena niti Hrvatska.

Otkriće Znanost Vratio se najsmrtonosniji virus - ubija 90 posto ljudi

Još prije 10 godina, primjerice, tri stručnjakinje iz Opće bolnice u Koprivnici, iz DHMZ-a i iz Agrometeorološke postaje u Koprivnici sastavile su znanstveni članak u kojem su utvrdile da klimatske promjene svakako utječu na širenje krpelja u tamošnjoj županiji. One su pritom pratile broj oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Uočile su da je ta bolest bila u porastu u tom kraju od 1979. do 2007. kako su temperature bile sve više, s tim što je posljednjih godina promatranog razdoblja KME opadao.

No, potom su temperature opet stale rasti. Prema podacima iz zdravstvenih ustanova koje prate razvoj ovakvih bolesti, u Hrvatskoj je od 2010. do 2014. zabilježeno 174 slučaja KME-a, od čega je na Zagreb otpadalo 10 slučajeva. Zašto baš isticati Zagreb? Zato što je u tih pet godina u Hrvatskoj bilo 2556 slučajeva lajmske borelioze, od čega u Zagrebu čak 704 slučaja. I stvari se razvijaju na gore.

Stara bolest Znanost Svi misle da je nestala, ali ona je 5. najčešći uzrok smrti

Pritom groznica, bol u kostima i mišićima, neurološko mrcvarenje uslijed lajmske bolesti nije jedino za što danas znanstvenici računaju da će se sve brže širiti svijetom preko krpelja uslijed klimatskih promjena. Još i gore su riketsioze koje prenose krpelji (TBR). Njih uzrokuju brojne različite bakterije diljem svijeta, mnogi simptomi su vrlo slični lajmskoj bolesti, a od nje se umire ako se ne liječi antibioticima. Onima na koje konkretna bakterija kod tog pacijenta nije otporna.

Sljedeća bolest svijeta klimatskih promjena je babezioza, bolest od koje inače obolijevaju najčešće domaće životinje, pri, krave, konji, ovce, a do čovjeka stižu krpeljom. Uzročnik je praživotinja ili protozoa vrlo slična onoj koja uzrokuje malariju. Anemija, mučnina, visoka temperatura, slabost, mučnina, pa ako pritom strada jetra, slijedi žutica, vrlo slično onome što prolazi pas dok ugiba od piroplazmoze.

VIRUSI Znanost Prijeti nam šest opasnih epidemija - sve su već aktivne

Ova bolest kod ljudi danas je još uvijek rijetka, ali se razvija i širi i mnogi se epidemiolozi upravo na nju klade kao na jednog od velikih dobitnika uzročnika bolesti u doba poremećene klime na račun čovjeka. Sljedeća stvar je već nekoliko godina vrlo inspirativna za filmove katastrofe u kojima nekakav gadan virus ili pobjegne iz kakvog laboratorija ili se probije u zapadni svijet iz Afrike ili kakvom vojno-političkom glupošću dospije tamo gdje ga se nije htjelo poslati.

Riječ je o krimskoj kongo hemoragijskoj groznici. Bolet je jako nalik denga groznici, prvi su simptomi vrlo nalik gripi. Inkubacija virusa traje između jednog i tri dana od ugriza krpelja. Potom slijedi tjedan dana "gripe". Da ipak nije riječ o gripi postaje jasno u 75 posto slučajeva u kojima se između trećeg i petog dana počinje pojavljivati krvarenje, primjerice na nos. Dolazi do tamnog proljeva, pucaju kapilare na dijelovima kože, povraćanje, smetenost.

A svijet nespreman Znanost Stotine milijuna umirat će u mukama od nove kuge

Slijedi intravaskularna koagulacija, otiče jetra, otkazuju bubrezi, može početi zakazivati dišni sustav. Pacijenti se počinju oporavljati nakon devetog ili desetog dana bolesti. Naravno, svi oni koji ne umru, a umire ih u roku od dva tjedna do 40 posto, što je stopa smrtnosti kakva se očekuje pri prosječnoj epidemiji – ebole. Ova se bolest u prvoj polovici 20. stoljeća znala pojaviti na Balkanu, točnije u nekim dijelovima Srbije, zatim nekim tada sovjetskim republikama, da bi vremenom bila izrazito lokalizirana.

Danas se smatra da je vrlo vjerojatno da će za tu bolest, uslijed kombinacije klimatskih promjena i krpelja, kroz nekoliko godina doznati dobar dio Europe. Barem privremena utjeha Europi može biti to što je SFTS virus, također jedan od takvih kandidata, inače otkriven tek 2009. i sa smrtnosti do 30 posto, zasad ograničen na daleki istok.