Prošle godine u svibnju u bolnici Mount Sinai u Brooklynu primili su starijeg muškarca na abdominalnu operaciju. Samo, ispalo je da čovjek u krvi ima nedavno otkriveni mikrob, podjednako i misteriozan i smrtonosan, te su ga smjestili u izolaciju na intenzivnu skrb. New York Times navodi da je riječ o gljivici Candida auris, koja kao i toliki mikrobi otporni na postojeće lijekove, vreba ljude s oslabljenim imunološkim sustavom.
U posljednjih pet godina gljivica je prošla put preko bolnica od Venezuele, preko Španjolske, Velike Britanije, Indije, Pakistana do Južnoafričke Republike. Sada je stigla i do New Yorka, zbog čega je federalni Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ovaj mikrob smjestio na listu "hitnih prijetnji".
Stariji muškarac u bolnici je umro nakon 90 dana, ali se ispostavilo da su gljivicu pronašli posvuda po sobi, da je čak tako otporna da su morali skidati slojeve s poda i zidova kako bi je uništili.
"Sve je bilo pozitivno na nju; zidovi, krevet, vrata, zastori, telefoni, umivaonika, medicinska oprema", kazao je predsjednik bolnice Scott Lorin.
Desetljećima stručnjaci za javno zdravstvo upozoravali su da pretjerano korištenje antibiotika smanjuje djelotvornost lijekova, da to pridonosi pojavi otpornih bakterija. U posljednje vrijeme dolazi i do eksplozije gljivica otpornih na antimikotike, što dodaje novu dimenziju na ionako zastrašujući fenomen koji podriva glavni stup moderne medicine. Profesor gljivične epidemiologije Matthew Fisher s Imperial College London rekao je da je to ogroman problem, jer "ovisimo o tome da pacijente liječimo antimikoticima".
A one kao i bakterije protiv antibiotika, nastoje izgraditi svoju obranu. Uobičajeno je otporne mikrobe nazivati "supermikrobima", no to je pretjerano pojednostavljivanje. Takvi mikroorganizmi uobičajeno ne ubijaju sve redom, nego udaraju na one koji imaju slabiji imunološki sustav; novorođenčad, starije, pušače, dijabetičare i ljude s autoimunim poremećajima koji stoga moraju koristiti steroide koji im onda slabe imunitet.
Britanska vlada dala je istražiti problem i predstavila rezultat da do 2050. godine trebamo očekivati, ako ne sredimo širenje otpornih mikroorganizama, primjerice pretjeranim korištenjem lijekova, možemo očekivati da će samo od otpornih mikroba godišnje umirati po 10 milijuna ljudi, što će biti više i od raka, osam milijuna. U SAD-u godišnje otporne infekcije "zakači" čak dva milijuna ljudi, a umire ih 23.000. Brojke su spektakularno zastrašujuće, a i one se temelje na podacima iz 2010.
Najnovija procjena s Washington University School of Medicine kaže pak da bi samo u SAD-u godišnje od otpornih infekcija trebalo biti čak 162.000 umrlih, a diljem svijeta oko 700.000. U čemu je kvaka? U tome da se antibiotici u doslovno tonama koriste u uzgoju životinja koje se potom ubijaju za meso, a pojedini znanstvenici upozoravaju na frapantno korištenje fungicida na usjevima i pri proizvodnji poljoprivrednih kultura što pridonosi razvoju otpornih gljivica koje napadaju i čovjeka.
Problem raste, a javnost o svemu zna jako malo, dobrim dijelom zato što se ispadi otpornih infekcija taje. Niti vlasti na lokalnoj razini niti bolnice ne žele da ih se doživi kao izvor zaraze i zato se ne otkriva drama koja se negdje događa. Pritom se mikrobi puno lakše šire, preko ruku s medicinske opreme u bolnici, preko mesa i povrća s farma, putnicima i robom pri izvozu-uvozu, preko pacijenata koje otpuštaju iz bolnice i opet ih zaprimaju.
Candida auris koja je ubila čovjeka u Mount Sinai samo je jedna od nekoliko desetaka opasnih bakterijskih i gljivičnih infekcija koje su razvile otpornost. Candida je inače jedna od najčešćih infekcija krvotoka u bolnicama, no ostali sojevi niti blizu nisu razvili takvu otpornost kao Candida auris čijih je čak 90 posto slučajeva otporno na barem jedan lijek, a 30 posto na dva ili i više njih. Kada se netko zarazi takvom, umire obično u roku od 90 dana.
Johanna Rhodes, stručnjakinja za zarazne bolesti s Imperial College London, ispričala je da su 2015. primili paničan poziv iz bolnice Royal Brompton gdje već mjesecima nisu uspijevali iskorijeniti Candidu auris. "Nemamo pojma odakle ona dolazi. Širi se poput šumskog požara", kazala je dr. Rhodes.
Prisjetila se da su tada krenuli s DNK analizom mikroba, a u sobi u kojoj je bio pacijent, ostavili su stroj koji je sobu cijeli tjedan prskao hidrogen peroksidovim aerosolom. Koristili su i poseban gel za tu sobu. Nakon tjedan dana samo jedan jedini mikrob je preživio – Candida auris. Bolnica koja prima bogate pacijente s Bliskog istoka i iz Europe o svemu je obavijestila vladu i oboljele. Ali ne i javnost.
Nastavak na sljedećoj stranici...
