Izvješća o izbjeljivanju Velikog koraljnog grebena stižu iz cijelog svijeta. Izbjeljivanjem, koji je rezultat globalnog zatopljenja, zahvaćeno je čak 97% koraljnog grebena. Znanstvenici su zabrinuti zbog promjena koje se događaju i koje bi mogle rezultirati najvećim izumiranjem koraljnog grebena u povijesti.
Takav razvoj događaja bi bio poguban za biljni i životinjski svijet u okolini. Zbog izrazito visokih temperatura mora, nestaju i umiru male alge zooksantele s kojima koralji žive u simbiozi.
Odumiranje koralja ima jako loše posljedice na cijeli život podmorja posebice na ribe, ali i na druge ugrožene životinjske vrste poput morskih kornjača i zmija. Koraljne strukture ribe koriste za prehranu i reprodukcije i bez njih bi se promijenio cijeli ekosustav.
Greben je upravo zbog svoje bio raznolikosti 1981. stavljen na popis UNESCO-ve svjetske baštine. U povijesti su zabilježena tri slučaja izbjeljivanja na koralju, i svi su se dogodili prije 1998.godine. Koralji se kalcificiraju i postaju mrtvačko bijeli, stoga i naziv ‘izbjeljivanje’. Znanstvenici kažu da je ovo najgori slučaj koji su ikada vidjeli.
Nikada nismo vidjeli izbjeljivanje koralja u ovakvom razmjeru. Procijenili smo da je trenutačno gotovo 50 posto koralja već uništeno ili je umrlo. Sjeverno prodručje grebena izgleda kao da ga je pogodilao deset pijavica odjednom. - rekao je za Reuters Terry Hughes, vodeći čovjek radne skupine za očuvanje Velikoga koraljnog grebena.
Ronilačka istraživačka ekipa je istražila koralje izbliza i potvrdila ovakve kobne rezultate. U podvodnom istraživanju koralja u proteklih mjesec dana sudjelovalo je više od stotinu ronilaca koji su pregledali oko 911 greben. Istraživački tim je preletio zrakoplovima i helikopterima preko 2300 kilometara dugog područja i naišao na samo četiri grebena u kojima nije bilo izbjeljivanja.
Wenju Cai je vodeći klimatski stručnjak u CSIRO-u, vladinoj agenciji za znanstvena istraživanja u Australiji. Za Guardian je izjavio da nikada nije mogao ni zamisliti da će Veliki koraljni greben u potpunosti umrijeti do 2030. godine, a da je to sad već mogućnost na koju se treba pripremiti.
Znanstvenici u zadnjim studijima okrivljuju El Niño, stakleničke plinove, radijacije, vulkane i visoku emisiju stakleničkih plinova. Australija je jedan od najvećih emitera stakleničkih plinova zbog brojnih elektrana na ugljen. Zbog toga podmorski arheolozi i stručnjaci pokušavaju vršiti snažan pritisak na vlade zemalja s najvećim emisijama stakleničkih plinova da koriste obnovljivih izvora energije kako bi se smanjile emisije.
