Naša zemlja izgubila je u 21. stoljeću šumu površine 6,2 kilometra četvorna, što bi otprilike stalo u kvadrat 2,5 kilometra dužine i širine. S obzirom na stanje u svijetu to i nije toliko mnogo, jer se istodobno nešto vlasti, još i više priroda, trude obnoviti izgubljena područja. Pravi problem je to što Hrvatska od 2015. svake godine uporno gubi sve više šume, te to što onih ukupno izgubljenih 6,2 kilometra četvorna za ovako malu zemlju odgovara oslobađanju CO2 od čak 6 milijuna tona, što je čak trećina svog ugljičnog dioksida kojim Hrvatska svake godine zagadi atmosferu i pridonese klimatskim promjenama.
Ove podatke ekološka organizacija Global Forest Watch predstavila je u izvještaju za 2017. godinu, u kojem se svijet kojim dominira čovječanstvo, još jednom pokazuje kao sve gore i gore mjesto za postojanje života.
A oni kažu da čovjek uništava šume takvom brzinom da na našem planetu svakih 100 dana uništi površinu koja je 1,4 puta veća od površine Hrvatske, da svake godine posiječe, spali ili na drugi način pohara površinu točno pet puta veću od površine naše zemlje, odnosno da svakog dana 770 kilometara četvornih do jučer šume pune života i čistog zraka pretvori u spaljenu zemlju, što je nešto više od površine cijelog Zagreba, odnosno oko dvaput veći prostor od površine Brača.
Prošla godina bila je druga najgora u uništavanju šuma u ovom stoljeću, uništili smo dvostruku površinu koju smo uništili 2003. godine. Podaci su zaprepašćujući u dobu u kojem svijet svake godine trpi sve gore i materijalne i prirodne štete uslijed suša, uragana, poplava i bolesti kao posljedice klimatskih promjena, u kojem se počinju paliti alarmi zbog nestanka ribe, pčela koje bi oprašivale cvijeće, u kojem se sklapaju planetarni planovi za spas klime od nas samih.
290.000 kilometara četvornih uništene šume u 2017. godini znači takav udarac na prirodu i klimu kakav predstavlja i cjelokupna ogromna godišnja emisija CO2 SAD-a, drugog najvećeg zagađivača planeta stakleničkim plinovima. Najveći zagađivač na svijetu danas je Kina. Uništavanje šuma glavni je razlog zašto se u posljednjih 40 godina broj životinja u divljini – prepolovio.
Dvostruko manje živog svijeta danas u odnosu na onda definitivno govori o tome da je čovjek, čovječanstvo, da su milijarde ljudi u nešto više od 200 što priznatih što nepriznatih država i teritorija na svijetu pokrenuli šesto po redu masovno izumiranje života na planetu Zemlja i da smo u samo 40 godina već prevalili nešto više od pola puta ka onakvom izumiranju uslijed kojega su prije 65 milijuna godina nestali dinosauri.
Oni sa smislom za dramatično ili za crni humor zato danas čovjeku kao vrsti homo sapiens predviđaju da bi relativno uskoro i sam mogao postati tek uspomenom u planetarnoj prošlosti, bez prevelike nade da bi više ikada moglo biti nekoga tko bi se sjećao njegovog rekordnog kratkog i rekordno uništavajućeg postojanja.
Onkraj sve manjeg broja multinacionalnih kompanija koje zarađuju na ekonomskim granama kojima se uništava klima, te tipova poput Donalda Trumpa, u svijetu danas postoji konsenzus oko toga da se u programe Zemljinog klimatskog oporavka – razvijanja obnovljivih izvora energije, prelaska na održivu ekonomiju – izdvaja nedovoljno milijardi dolara. A i od tog dijela u očuvanje šuma ulaže se samo dva posto ukupnog iznosa.
Paradoks je u tome što bi, kada bi se, primjerice, od tekuće godine nadalje nekim čudom potpuno prestalo s uništavanjem šuma, to bi značilo da je preko noći nestala čak cijela trećina zagađivanja atmosfere s CO2 koju čovječanstvo planira smanjiti do 2030. u svom klimatskom planu.
Osnovni razlozi za uništavanje šuma su sječa zbog drvne industrije, sječa i spaljivanje tla zbog oslobađanja prostora za uzgoj stoke i proizvodnju mesa, za poljoprivredu, posebno za uzgoj soje, uljnih palmi čije ćete sastojke, ako dobro pogledate na deklaracije na pakiranjima najrazličitije hrane koju kupujete, pronaći u količinama i tako često da biste lako moguće mogli ostati šokirani. Potražite izraz "palmino ulje".
Procjenuje se da je do danas netaknutih preostalo još samo 15 posto šuma koliko ih je bilo u vrijeme kad se evolucijom razvio čovjek. Četvrtina je sasvim uništena, a sve ono između po živi svijet je ili jedva upotrebljivo ili neupotrebljivo zato što je ili razbijeno na sitne površine ili devastirano puno manjim brojem raznovrsnih stabala nego što je to bio slučaj nekoć, u mnogim dijelovima svijeta čak u doba djetinjstva naših djedova, baka.
Katastrofalni šumski požari najveći su uzročnici uništavanja šuma u sjevernijim područjima svijeta, oko dvije trećine gubitka tih "pluća svijeta" po Kanadi i Rusiji, što je direktna posljedica klimatskih promjena. Najgore uništavanje šuma trpi DR Kongo, sa svojim raskošnim džunglama, čak 1,4 milijuna hektara u prošloj godini što je šest posto više nego godinu ranije.
Nastavak na sljedećoj stranici...
