Više od jednog desetljeća izvještaji iz zapadne i srednje Europe, pa i s Balkana, spominju o sve bržem odumiranju stabala divljih kestena. Od početka stoljeća gradske vlasti pojedinih europskih metropola skoro da su upale i u paniku zbog straha da bi mogli ostati bez nekih svojih najstarijih perivoja, drvoreda, zelenih površina. Spiegel Online je u svom članku objasnio da je riječ o ubitačnoj kombinaciji djelovanja kestenovog moljca minera, koji se oko 1989. kao invazivna vrsta naglo proširio Europom, i bakterije pseudomonas, nakon čega dolaze gljivice koje dokrajčuju stabla. Kestenov moljac u cijeloj se priči pokazao još i kao najmanje zlo. "Od njega još nijedno stablo nije umrlo", kazala je za SPON Stefanie Hahn s Instituta Julius Kühn.
Njegove ličinke imaju izrazit apetit i kad se one dohvate lišća, na njemu se pojavljuju svjetlosmeđe mrlje, nakon čega lišće ubrzo otpada. Agronomski fakultet u Zagrebu 2010. je objavio studiju u kojoj je utvrdio da se po Zagrebu, Sisku i Čakovcu, vjerojatno i drugdje u Hrvatskoj, kestenov moljac miner godišnje razmnožava u četiri generacije, počev od travnja, što slabi stabla. Moljac je, inače, prvi put otkriven još 1985. u Makedoniji, a zašto se potom proširio na zapad i sjever Europe, još nitko nije sasvim siguran, koliko god danas prva sumnja padala na klimatske promjene. Vanessa Assmann iz Urbanističkog odjela Grada Münchena za SPON je objasnila kako, na već oslabjela stabla, djeluje bakterija pseudomonas.
Nakon što bakterija napadne koru stabla divljeg kestena, iz nje stane curiti hrđavo smeđi ili crni sok. U trenutku kad kora na nekom dijelu odumre, stablo počinju napadati sveprisutne gljivice i stablo vrlo brzo umire, ponekad čak u roku od nekoliko tjedana. Tretman antibioticima protiv takvih bakterija teoretski bi bio moguć, da nije problem prvo s tim što bi takvo što bilo izrazito skupo, zatim i s tim što se s takvim antibiotikom nikako ne bi mogla tretirati i stabla u prirodi, a konačno i to što nas iskustvo uči da zafrkavanje s antibioticima nipošto nije pametno, već i zbog opasnosti zbog razvijanja otpornosti mikroorganizama kod ljudi i životinja.
Assmann kaže da Grad München zbog toga divlje kestene sadi još samo u iznimnim situacijama, a slični izvještaji dopiru iz cijele Njemačke. Što se jugoistočne Europe tiče, Express je pronašao niz vijesti po lokalnim medijima iz Hrvatske, BiH, Srbije i dalje ista svjedočanstva o odumiranju divljih kestena. "Naprosto si moramo priznati da protiv toga ne možemo ništa učiniti", kazao je Herbet Lohner iz BUND-a, filijale Friends of the Earth. On pritom upozorava da je situacija s divljim kestenima tek početak, te da se uslijed klimatskih promjena mogu očekivati odumiranja i raznih drugih stabala.
