Nikome nije sasvim jasno zašto je točno došlo do eksplozije širenja jedne vrste moljca i jedne bakterije
Više od jednog desetljeća izvještaji iz zapadne i srednje Europe, pa i s Balkana, spominju o sve bržem odumiranju stabala divljih kestena. Od početka stoljeća gradske vlasti pojedinih europskih metropola skoro da su upale i u paniku zbog straha da bi mogli ostati bez nekih svojih najstarijih perivoja, drvoreda, zelenih površina. Spiegel Online je u svom članku objasnio da je riječ o ubitačnoj kombinaciji djelovanja kestenovog moljca minera, koji se oko 1989. kao invazivna vrsta naglo proširio Europom, i bakterije pseudomonas, nakon čega dolaze gljivice koje dokrajčuju stabla. Kestenov moljac u cijeloj se priči pokazao još i kao najmanje zlo. "Od njega još nijedno stablo nije umrlo", kazala je za SPON Stefanie Hahn s Instituta Julius Kühn.
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
