Nimalo slučajno, najgore uništavanje šuma tamo se bilježi na područjima u kojima bjesni tamošnji rat, u kojima se događaju svi oni suludi projekti ogromnih svjetskih kompanija s eksploatacijom ruda, te oko gradova koji se rapidno šire. Indonezija je pak prethodnih godina bilo mjesto najstrašnijih uništavanja džungle. Nedavno se svijetom proširila potresna snimka orangutana koji napada buldožer koji je upravo srušio stablo koje je njemu iz nekog razloga bilo životno važno.
Indonezija je primjer uništavanja šume paljenjem i sječom zbog poljoprivrede, u prvom redu zbog uzgoja palmi za palmino ulje. Još se pamti onaj užas u Indoneziji kada su vlasti prešutno odobrile spaljivanje ogromnih prostranstava džungle kako bi se tamo uzgajale palme za palmino ulje, ali nisu računali na to da bi takvi požari planetarnih razmjera mogli zahvatiti i samo tlo, treset koji se nagomilao na tlu, pa je stvar tako izmakla kontroli da su mjesecima sateliti snimali da je poveće područje tog dijela Azije stalno pod oblakom dima.
Ako koga nije briga za prirodu, već pola godine poslije stigle su procjene da je od tolikog dima pomrlo oko 100.000 ljudi uslijed raznih bolesti dišnog sustava. Bio je to, doslovno, i jeziv zločin nad prirodom i pokolj ljudi razmjera u rangu najgorih ratova i genocida u ljudskoj povijesti. Te godine svijet je poludio na državno vodstvo Indonezije, a i samoj vladi u Jakarti nakon toga je "došlo iz dupeta u glavu" da baš nije u redu to raditi, ako ne planetu, onda svakako ne svojoj naciji koja bi se možda mogla i početi buniti, što nikada nije baš zgodno za vlastodršca.
Odjednom, 2017. godinu Indonezija je zaključila oštrim padom u stopi krčenja i gubitka šume. Iako, činjenica je da ta zemlja još uvijek godišnje gubi ogromna zelena prostranstva. Brazil je sa svojom Amazonskom prašumom najvažnije mjesto u borbi za spas planeta od nas samih. I ovdje je stvar u politici, ali u još katastrofalnijem obliku nego drugdje.
U Brazilu je s dolaskom na vlast stabilne, u narodu omiljene vlade predsjednika Lule da Silve, zbog mjera koje je ta vlada počela odmah provoditi, od 2005. nadalje krčenje šuma naglo počelo padati. Šume su palili veliki uzgajivači stoke, koji i inače po Južnoj Americi maltretiraju indijance, tjeraju ih sa zemlje, nekada i ubijaju. Vlada da Silve uspjela je od 2005. nadalje stalno smanjivati krčenje, istodobno je u Brazilu prepolovio siromaštvo.
Više od 80 posto Brazilaca u anketama je izjavljivalo da o njemu misli pozitivno. Čak i sam Barack Obama rekao je za njega nakon jednog sastanka: "Ja naprosto volim tog čovjeka!", iako je taj čovjek cijeli život bio ljevičar. Za da Silvom istu politiku nastavila je Dilma Rousseff, također bivša revolucionarka, njegova suradnica.
No, tada je u Brazilu došlo do niza optužbi i nje i njega za korupciju, on je čak završio nedavno u zatvoru kako bi ga se spriječilo da se opet kandidira, da bi se naknadno ispostavilo da je skupina političara koja zagovara krupni kapital korumpirala dijelove pravosudnog sustava kako bi se za to izborila. U međuvremenu, nakon više od jednog desetljeća suzbijanja krčenja Amazone, a zbog obaranja vlasti, krčenje je opet eksplodiralo.
U 2017. godini više od četvrtine odnosilo se na namjerno i smišljeno podmetnute požare za potrebe uzgoja stoke. Kolumbija je još luđa priča. Ta zemlja također se većinom nalazi pod džunglom. Kolumbija je zato jedna od zemalja s najvećom bioraznolikost na svijetu, život tamo naprosto buja. I onda se dogodio paradoks.
U toj zemlji, izmučenoj sukobima pobunjeničkog marksističkog FARC-a, profašističkih vodova smrti, nerijetko korumpiranih, ali ipak legalnih vlasti, nedavno je potpisan mirovni sporazum između FARC-a i vlade, okončan je tinjajući građanski rat, izmučenoj naciji je laknulo, razdoblje sranja napokon je okončano. Da bi se odjednom u 2017. godini dogodio skok od čak 46 posto iskrčene površine. Ispostavilo je da je FARC desetljećima sprečavao upade u kolumbijski dio Amazonske prašume.
Ako bi tko pravio takav nered, oni bi ga ustrijelili. Kokain se smio proizvoditi samo za potrebe njihove zarade i pod njihovom kontrolom. A otkako su se oni povukli, odjednom je došlo do vakuuma u vlasti, određene skupine pohrlile su krčiti džunglu i za stoku i za nasade koke.
Pored svega toga, ispostavilo se da je u 2017. godini diljem svijeta pobijeno čak 197 ljudi koji su bilo kao radnici bilo kao aktivisti čuvali šume od krčenja. A najslabije se s krčenjem napredovalo tamo gdje su se organizirali sami urođenici, gdje su doslovno krenuli u borbu za očuvanje svog života i sebe samih.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
šume nestaju