Ranih osamdesetih godina priče o neobičnom čudovištu iz jezera doprle su do Hermana Regustersa, tada inženjera u kalifornijskom Jet Propulsion Laboratory. Stvorenje se zvalo Mokele-mbembe i bilo je nekakvo prapovijesno čudovište, nalik nekim dugovratim dinosaurima. Regusters je bio uvjeren da može otkriti i dokumentirati to čudovište.
Odlučio je otići u loše istražene dijelove Afrike, danas većinom u Republici Kongo, kako bi osobno pronašao mitsku zvijer. Nakon što je bezuspješno pokušavao nagovoriti poslodavce da mu financiraju putovanje, shvatio je da mora sam platiti putovanje. Njegova supruga Kia i još nekoliko domaćih radnika zaputili su se duboko u afričku džunglu kako bi istražili jezero Tele. Nakon što su se vratili, Regusters je došao praznih ruku. Kao i brojni drugi istraživači prije njega, i on se vratio samo sa zabavnim pričama, ali bez ikakvih dokaza da mitsko čudovište doista tamo i postoji.
Kilometri probijanja kroz džunglu
Kako piše BBC, tvrdio je da je doista vidio to čudovište, ali niti jedna fotografija ili snimka nisu dospjeli. Putovanje nije bilo jednostavno. Morali su prevaliti kilometre močvara, hranili su se svakodnevnim lovom, ali bili su odlučni da će otkriti čudovište.
U zapadnim izvorima, legenda o čudovištu jezera Tele pojavila se u ranom dvadesetom stoljeću. Njemački i francuski posjetitelji prenosili su priče koje im je ispričalo lokalno stanovništvo o velikom čudovištu iz šume. A priče su bile doista raznolike. Jedne su govorile o divovskom čudovištu sposobnom pojesti slona, druge su pričale o čudovištu veličine vodenkonja. Svi dokazi su nestajali. Fotografski film bi bio uništen, audio snimke su bile prepune buke i ništa razgovijetno nisu zabilježile.
Možda je baš to i jedna od čari Mokele-mbembe. Navodno živi u tako zabačenoj i nedostupnoj regiji svijeta i neki ljudi spremni su pod svaku cijenu grčevito se držati svojih uvjerenja.
Znanstvenici odlučni
Ako pitate znanstvenike, postoji li takvo čudovište, bezuvjetno će reći "NE". Paul Barret, paleontolog iz londonskog muzeja prirodne povijesti, kaže da biće nalik dinosauru ne može postojati, a da ljudi nisu svjesni toga. "Ne postoje nikakvi dokazi u posljednjih 66 milijuna godina da postoji bilo što bilo gdje u svijetu nalik sauropodima", rekao je on.
Čak i ako bismo prihvatili da biće nije nužno dinosaur, Barret je uvjeren da čak ni velike životinje ne mogu postojati, a da ne znamo za njih. "Velike životinje trebaju velik broj jedinki za preživljavanje. Treba im i puno prostora kako bi mogli ispunjavati svoje potrebe", kaže Barret.
Sama ideja da bi jedno ili dva čudovišta mogla se skrivati jednostavno nema smisla.
Postoji mogućnost da su neke priče o životinjama preživjele i prerasle u legendu o čudovištu. paleontolog Darren Naish kaže da postoji mogućnost da su priče o davno izumrlim životinjskim vrstama mogle prerasti u legendu o Mokele-mbembi.
Usprkos svemu, Barret je uvjeren da čak i takve priče imaju svoju vrijednost. Svaka ekspedicija koja želi otkriti mitsko čudovište možda otkrije nešto drugo, ali jednako zanimljivo. Sve dok su biolozi spremni zabilježiti sve što se događa, nema nikakvih prepreka zašto ljudi ne bi odlazili u bespuća afričkih džungli u potrazi za mitskim bićima.
