Znanost
3028 prikaza

Naftni divovi imaju rješenje za spas planeta

Zagađenje zraka
1/4
Thinkstock
Mnoge tvrtke diljem svijeta ulažu milijune u razvoj uređaja ili načina koji bi mogli smanjiti štetne plinove u atmosferi

Ventilatore najčešće koristimo kako bi se rashladili tijekom vrućih ljetnih dana. Rijetko tko na njih će pomisliti kao na moguće borce protiv klimatskih promjena, tj. globalnog zatopljenja. 

Neke od najvećih svjetskih kompanija pokušat će upravo razraditi tu mogućnost. Chevron, Occidental Petroleum i australski rudarski gigant BHP uložili su u malenu kanadsku tvrtku Carbon Engineering. Oni pak tvrde da su na pragu velikog otkrića i kako rade na načinu izvlačenja ugljičnog dioksida koji se već nalazi u atmosferi. 

Svoj pilot projekt razvijaju u Squamishu, malenog gradiću sjeverno do Vancouvera u kojem upotrebljavaju veliki ventilator kojim zrak povlače u stroji koji bi iz njega trebao izvući ugljični dioksid, piše The New York Times. 

Plin tada može biti zakopan ili se pretvoriti u doduše skupo, ali čisto sintetičko gorivo. U vremenu u kojem je sve više električnih automobila, i dok solarna i energija vjetra postaju sve pristupačnije, vlasnici kompanija u industriji fosilnih goriva postaju svjesni da im je poslovanje rizično. Trenutačno se mnogo njih bori sa nizom tužbi, i raznih regulacija koje ih prisiljavaju da više sredstava ulažu u čišću energiju. 

"Ovdje je riječ o prepoznavanju činjenice da klimatske promjene predstavljaju znatan rizik u svim gospodarskim sektorima. To više nije neki problem na marginama, to je poslovni rizik koji zahtjeva i poslovni odgovor", rekla je Fiona Wild, potpredsjednica BHP-a za održivu i klimatsku promjenu govoreći o njihovom ulaganju od šest milijuna dolara u spomenutu kanadsku tvrtku.

Deepwater Horizon, 2010. Klimatske promjene Ekonomix Naftni giganti na udaru - moraju platiti za klimatske štete

Velike kompanije i dalje nastavljaju bušenja u potrazi za naftom i plinom i prisiljavaju Trumpovu ali i ostale administracije da još više područja otvore za eksploatiranje. No neke se tvrtke ipak mijenjaju. Norveška kompanija  Equinor planira povećati potrošnju za čišću energiju za oko 20 posto do 2030. godine, što je puno više od pet posto, koliko izdvajaju sada. 

Pothvat Carbon Engineeringa jedan je od niza onih diljem svijeta kojih se bave "direktnim hvatanjem zraka". I dalje je riječ o malim pokušajima no oni koji ga podržavaju kažu da će odigrati važnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena. Veći dio posla obavlja se u starom industrijskom skladištu kojeg je nekad davno koristila kompanija koja je proizvodila kemikalije za industriju celuloze. Zasada se taj ugljik ne izvlači trajno iz atmosfere, budući da je ipak riječ o fazi testiranja.

Tvrtka je prikupila 68 milijuna dolara u posljednjoj fazi prikupljanja sredstava kako bi razvili ovaj pilot projekt i izgradili svoju prvu komercijalnu tvornicu. Kritičari ovakvih kompanija kažu kako su investicije toliko skromne da su samo zapravo njihov dobar PR.

"To je samo sitniš za ovakvu ekipu", rekao je Dan Becker, direktor organizacije za zaštitu okoliša Safe Climate Campaign.

No ostali stručnjaci smatraju da je dobro da se bilo kakav novac troši na ovakva testiranja kako bi se na neki način riješio problem onečišćenja zraka. U Carbon Engineeringu pozdravljaju ovakva ulaganja ne samo zbog novca koja donose već i zbog njihovih mogućnosti i vještina lobiranja. 

"Imam dobru veliku braću koja brinu o meni, i čuvaju me. U početku su kompanije htjele pokazati da razmišljaju o tome kako biti zelena kompanija. A sada možete vidjeti i akciju", rekao je Steve Oldham iz Carbon Engineeringa.

Plan je da komercijalna tvornica ima niz velikih ventilatora, promjera više do 10 metara, koje bi skupljale zrak i provodile ga kroz niz kompleksnih kemijskih procesa. Zrak će se gurati kroz plastične kanale, poput saća, obloženih kalijevim hidroksidom koji se veže za ugljični dioksid. Niz kemikalija bit će dodano za proizvodnju sitnih bijelih kuglica koje sadrže ugljik. Zatim će se zagrijati na više od 1600 stupnjeva kako bi se formirao plin ugljični dioksid.

Kolona automobila Nova rješenja Top News Auti nas ubijaju, za 10 godina ih moramo maknuti iz gradova

Jednu vrstu tvornice koju planiraju izgraditi takav plin ubacit će u zemlju, gdje bi bio bezopasan, osim ako slučajno ne izađe u atmosferu. Plan je da svaka takva instalacija iz atmosfere izvuče, godišnje, količinu ugljičnog dioksida poput 40 milijuna drveća. U drugoj tvornici taj će se plin kombinirati sa hidrogenom izvučenim iz vode kako bi se napravilo sintetičko gorivo. Energija koja je potrebna za produkciju hidrogena dolazit će od solarnih panela ili vjetrenjača kako bi se smanjila emisija štetnih plinova. 

Takvo gorivo bit će skuplje od onog uobičajenog, produkcijski troškovi bili bi oko četiri dolara po galonu, dok je trenutačna cijena oko 2,70 dolara. No to bi i dalje moglo biti atraktivno zemljama koje troše desetke milijardi dolara na uvoz sirove nafte, poput Indije i Japana. Propisi koji oporezuju ugljik mogu također gorivo učiniti privlačnijim.

Sintetičko gorivo moglo bi se koristiti u standardnim automobilima, kamionima i zrakoplovima, a trebalo bi i manje zagađivati zrak od standardnih. Gorivo iz proizvodnje Carbon Engineeringa oslobodilo bi ugljični dioksid, "no ne bi povećalo emisije stakleničkih plinova u atmosferi mnogo ili uopće jer bi to zapravo bio proces recikliranja ugljika koji je već bio u zraku", smatraju iz tvrtke.

Već ranije u tvrtku su investirali Bill Gates i N. Murray Edwards.

"Naftne i plinske kampanje trebaju se zabrinuti oko svoje budućnosti. Svjesni su da će jednog dana takav energetski miks biti drugačiji, pa su zato i jako motivirani za ove investicije", rekao je Michael Webbe sa Sveučilišta Texas.

Smeće na plaži Drastični potezi Znanost Nije dobro: Ovako će izgledati život na Zemlji za sto godina

Tvrtka Occidental želi upotrijebiti tehnologiju kako bi pronašli održivi sustav opskrbe kojeg mogu koristiti za ubrizgavanje u svojim poljima kako bi izvlačili i više nafte i plina. Najveći su ubrizgač u industriji. Nadaju se pak da bi takvom reciklažom ugljika iz zraka zakopali onoliko ugljika koliko ga emitiraju njihova goriva, ili čak i više. A dodatna korist je i savezni porezni kredit za odvajanje ugljika.

"Svaka kompanija trebala bi se truditi da postane neutralna. A mi se nadamo da možemo postati i negativna, barem što se tiče ugljika. Odnošenje prema klimatskim promjenama posebno je važan dio ove industrije", kaže Vicki Hollub iz Occidentala.

Chevron se pokušava baviti novim potrebama, rafinerije u Kaliforniji i ostali distributeri pokušavaju zadovoljiti smanjenje ugljika u svojim gorivima do 2030. godine.  

"Imamo potrebu za gorivima s manjom emisijom ugljika. Svijetu su goriva potrebna za transport i javnost ih traži, no oni isto tako traže i očekuju da smanjimo emisiju. A ovo je jedna od takvih mogućnosti", kaže Barbara Burger, iz Chevron Technology Ventures.

Da bi ove kompanije mogle ostaviti značajan utjecaj na okoliš, potrebna su puno veća ulaganja. Oldham kaže kako je plan da se na ovakve načine iz atmosfere izvuče oko milijun tona ugljičnog dioksida godišnje, što je samo maleni djelić 33 milijardi tona koliko ih ljudi godišnje emitiraju. Proces tog odvajanja stajat će oko 100 dolara po toni, a ugljik će se moći iskoristiti i za izradu betona i ostalog građevinskog materijala. 

No to možda neće biti dovoljno. Oldham kaže kako bi proces izvlačenja svega toga da se zaustave klimatske promjene koštao bilijune dolara. Problem u sintetičkim gorivim mogla bi biti i potraga za tržištima upravo zbog njihove cijene. Carbon Engineering osnovao je David Keith, fizičar sa Harvarda. Kaže kako će sintetičko gorivo biti korisno za veća vozila, poput kamiona, brodova i zrakoplova, dok će se osobni automobili pokretati uz pomoć baterija. 

"Potrebna je i regulacija, a mislim da ćete vidjeti veliku količinu ove tehnologije u sljedećih nekoliko desetljeća", naglašava.