Nakon 500 godina otkrili kako su Europljani pobili Azteke

Španjolskim osvajačima bilo je potrebno skoro cijelo 16. stoljeće genocida nad Aztecima u prvom redu, ali i drugim narodima koje su tamo zatekli, za ovladati Srednjom Amerikom. Otpor Španjolcima na poluotoku Yucatanu protegao se na čak 170 godina, a pitanje je kako bi danas uopće danas izgledao taj dio svijeta da Španjolcima u pomoć nije pritekla sva sila boleština koje su u jezivim epidemijskim valovima desetkovale domorodačko stanovništvo.

Najgora epidemija koja je pogodila Azteke izbila je 1545. i u pet godina pokosila je 15 milijuna ljudi, danas se procjenjuje da je bila riječ o čak 80 posto pripadnika tog naroda. Azteci su bilježili da bi oboljeli naglo dobivali visoku temperaturu, trpjeli teške glavobolje, krvarili iz očiju, usta i nosa, te da su umirali nakon tri ili četiri dana. Bolest su zvali "cocoliztli", što na jeziku Nahuatl znači "pomor".

RUŠENJE MITA Life Najveća piramida na svijetu ne nalazi se u Egiptu!

Skoro pola tisućljeća nikome nije bilo jasno o kakvoj je epidemiji mogla biti riječ, osim da je to nešto što su Europljani dovukli sa sobom iz, procvati renesanse unatoč, još uvijek stoljećima jezivo prljave Europe. Američki domoroci nisu imali nikakav imunitet protiv takvih bolesti i od njih su u stotinama tisuća, milijunima umirali čak i kroz 19. stoljeće.

Tijekom 20. i 21. stoljeća znanstvenici su polako isključili velike boginje, ospice, mumbs i gripu – uobičajene sumnjivce takvih pomora – kao moguće krivce za pomor Azteka iz 16. stoljeća.

AFP prenosi da su znanstvenici napokon sa skoro potpunom sigurnošću otkrili o čemu je bila riječ, i to analiziranjem tragova DNK u zubima nekoliko desetaka pomrlih Azteka iz 16. stoljeća. Bila je riječ o specifičnoj vrsti tifoidne groznice, objavili su znanstvenici koji su odgonetnuli enigmu, u svom članku objavljenom u Nature Ecology and Evolution.

"Cocolitzli od 1545. do 1550. bio je jedna od mnogih epidemija koje su harale Meksikom nakon dolaska Europljana, ali i druga od tri najsmrtonosnije i s najvećim brojem žrtava koje je odnijela", kazao je Ashild Vagene sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj. Razmjeri pomora među Aztecima mogu se usporediti samo s epidemijom "crne smrti", kuge, u Europi u 14. stoljeću. Tijekom tog stoljeća od kuge je u zapadnoj Europi pomrlo 25 milijuna ljudi, nasuprot 15 milijuna žrtava među Aztecima u samo pet godina.

Pixabay

Udarac po izvorne američke narode bio je još i gori utoliko što je ta epidemija sve te ljude pobila samo dva desetljeća nakon što je epidemija velikih boginja, odmah nakon iskrcavanja Španjolaca, pobila između pet i osam milijuna ljudi. Treća velika epidemija izbila je 1576., opet je bila riječ o velikim boginjama, i tada je u samo dvije godine pomrla čak polovica urođeničkog stanovništva Srednje Amerike. Franjevački povjesničar Fray Juan de Torquemada ovako je opisao te epidemije:

"Po gradovima su iskopali dugačke rovove i od zore do mraka svećenici nisu radili ništa drugo nego samo prenosili mrtve i bacali ih u te rovove." Čak ni liječnicima tog doba nije bilo jasno od čega umiru Azteci u epidemiji od 1545. do 1550. Bilo im je jasno samo to da to sigurno nisu ni malarija ni ospice. Tek sada znanstvenici su analizirali uzročnika. DNK testiranju podvrgnuli su materijal iz zuba iz 29 kostura i pronašli su tragove bakterije salmonella enterica, koja izaziva paratifusnu groznicu, i to danas izrazito rijetku varijantu C.

U vrijeme udara europskih kolonizatora na Amerikance koji su do tada stoljećima živjeli više ili manje sretno, ali i neometano gradeći svoje civilizacije, salmonella enterica tipa C u Europi je bila, kao i još jeziva količina drugih zaraznih bolesti, bila udomaćena skoro jednako kao i u Srednjem vijeku.

U MEKSIKU Znanost Jezivo: Pronašli toranj od ljudskih lubanja

Ova bakterija pojavljivala se i danas se pojavljuje u izrazito lošim higijenskim uvjetima. Za sva tri tipa ove bakterije u slučaju zaraze danas je diljem svijeta smrtnost bez liječenja između 10 i 15 posto. Uz primjenu adekvatnih antibiotika smrtnost pada ispod jedan posto. Usto, danas je tip C izraziti raritet po cijelom svijetu. A u 16. stoljeću u samo pet godina pobio je čak 80 posto Azteka. Potomaka Azteka danas je samo nešto više od jednog milijuna.