Čak 21 posto Amerikanaca trenutačno pokušava provoditi bezglutensku prehranu, što je nevjerojatno kad znamo da svega jedan posto njih boluje od celijakije - jedinog zdravstvenog stanja koje zahtijeva izbacivanje glutena iz jelovnika.
Sve više ljudi i kod nas prati trend izbacivanja glutena iz prehrane, traži bezglutenske recepte i oznake na namirnicama da su 'gluten free'.
Za oboljele od celijakije, životno opasne autoimune bolesti koja uništava probavni trakt, izbjegavanje glutena znači da neće oštetiti tanko crijevo, pa je nužno izbaciti ga iz prehrane, no za sve druge to je nepotreban, pa čak i potencijalno opasan način prehrane.
Ali ta činjenica nije zaustavila prehrambenu industriju da iskoristi trend, te su u 2014. godini bezglutenski proizvodi predstavljali devet milijardi vrijedno tržište u SAD-u.
Hrana bez glutena, a posebno rafinirane namirnice koje se obrađuju kako bi bile bez glutena (od kojih se mnoge proizvode od krumpirovog ili rižinog škroba), navodi ljude da zaborave na mnoge zdravstvene prednosti cjelovitih žitarica, poput pšenice, ječma i raži, zbog čega im mogu ozbiljno nedostajati nužne hranjive tvari kao što su vlakana, željezo, cink, folna kiselina, vitamini B3, B2 i B1, kalcij, vitamin B12 i fosfor.
A za razumijevanje značaja glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži, morate znati što se nalazi u cjelovitim žitaricama. One se naime sastoje od tri dijela: mekinje, klice i unutarnjeg dijela, za razliku od rafiniranog zrna koje sadrži samo unutarnji dio. Hranjive tvari kriju se pak većinom u mekinjama i klicama.
Desetljeća istraživanja, provedenih većinom na cjelovitim žitaricama s glutenom, otkrila su da osobe koje jedu takve proizvode, koji se sastoje od sva tri dijela, imaju manje šanse biti pretili, oboljeti od dijabetesa, srčanih bolesti, pa čak i mnogih vrsta raka, uključujući i rak debelog crijeva (što je otkrilo istraživanje objavljeno u britanskom zdravstvenom časopisu), te raka glave i vrata u slučajevima kod žena ( što je objavljeno u časopisu o uzrocima karcinoma i njihovoj kontroli).
Dobre strane žitarica
Prema opširnom pregledu dosadašnjih istraživanja, objavljenom 2010. godine, cjelovite žitarice štite organizam od bolesti i starenja uzrokovanog oksidacijom. Oksidacija je pak uključena u sve veće kronične bolesti: metabolički sindrom, pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i rak.
Cjelovite žitarice sadrže čak 31 antioksidans, koji blagotvorno utječu na nekoliko načina. Primjerice, stvaraju osjećaj sitosti, što pomaže kod održavanja težine, ali i polako otpuštaju šećer u krvi, što je posebno značajno za osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2.
Dijetalna vlakna u cjelovitim žitaricama poboljšavaju zdravlje crijeva (kao prebiotici), a antioksidansi i protuupalna svojstva većine tih spojeva mogu spriječiti razvoj karcinoma i srčanožilnih oboljenja.
S obzirom da su ljudi sve bolesniji, te je zabilježen porast kroničnih bolesti, znanstvenici to povezuju sa sve lošijom prehranom, u kojoj nedostaje voće, povrće i cjelovite žitarice, a koje navodno konzumiramo u premalim količinama.
Većina bezglutenski procesirane hrane radi se bez bogatih hranjivih sastojaka kojima obiluju one s glutenom, a osobe koje se odlučuju na takvu prehranu (a da nemaju celijakiju), kao razlog najčešće navode osjećaj letargije ili slabosti. Uklanjanjem glutena, doduše, ne postaju boljeg zdravlja, nego se vjerojatno tek osjećaju bolje zato što su iz prehrane automatski izbacili i rafinirane ugljikohidrate i deserte pune šećera koji ujedno sadrže i taj protein.
Ako sumnjate da možda imate celijakiju, trebali biste posjetiti liječnika, po mogućnosti gastroenterologa, a ne odreći se glutena. Bar ne dok ne budete sigurni da vam on zaista ne treba, piše Huffington Post.
