Ne postoji jedna čarobna namirnica ili sastojak koji će riješiti sve vaše zdravstvene probleme, ali dijetalna vlakna vrlo su utjecajan sastojak prehrane.
Upravo je nevjerojatno u kolikoj mjeri konzumacija ovog jestivog, iako neprobavljivog dijela hrane može pozitivno utjecati na zdravlje. Naime, dijetalna vlakna nužna su za zdravlje i funkcioniranje naših crijeva, jer hrane dobre bakterije u probavnom sustavu te poboljšavaju rad crijeva, pa bi trebala biti ključan sastojak naše prehrane.
Dijetalna vlakna dokazano štite od mnogih bolesti, od zatvora do raka, kao i srčanih bolesti. Na rad probave direktno utječe količina vlakana u prehrani, što se manifestira učestalosti pražnjenja crijeva, ali i, još važnije, konzistencijom stolice.
Imaju i kompleksnu ulogu u zaštiti od raka debelog crijeva, dok pomažu kod srčano-žilnih bolesti zbog niskog glikemijskog indeksa i stvaranja veće osjetljivosti na inzulin, te smanjenja lošeg kolesterola u krvi.
Dijetalna vlakna dolaze isključivo iz biljnih namirnica, iako i prerađene životinjske namirnice mogu biti obogaćene vlaknima iz biljnih izvora. Da biste se prebacili na prehranu bogatu vlaknima, odaberite cjelovite žitarice i izbjegavajte prerađene, kako biste dosegli preporučenih 25 grama dnevno.
Obratite pozornost na etikete na hrani i uzmite one artikle koji imaju bar pet grama vlakana na 100 grama proizvoda. To će većinom biti pekarski proizvodi i tjestenine od cjelovitih žitarica. Možda vam neće odmah biti pretjerano ukusne, ali čim se naviknete na njih, postat će vam ukusan dio svakodnevne prehrane.
Novi stil života, nova prehrana i zdravlje
Uz to, jednom kad se s kuhanja riže i krumpira prebacite na žitarice i slične proizvode, moći ćete biti sigurni da unosite dovoljno vlakana u organizam svakog dana bez puno truda. Neke od žitarica koje biste mogli početi jesti su: heljda, ječam, proso, kukuruz, pšenica i kvinoja.
Voće i povrće je također dobar izbor vlakana, ali zapamtite da voćni sokovi to nisu. Plodovi iz obitelji mahunarki isto tako su bogati vlaknima, uz to što imaju visoku hranjivu vrijednost, kao i orašasti plodovi i sjemenke.
Namirnice bogate vlaknima također uvelike utječu na kontrolu apetita, pa vam mogu pomoći s dijetom i održavanjem tjelesne težine. Uz to, imaju nizak glikemijski indeks, pa ne samo da mogu spriječiti nego i kontrolirati glukozu u krvi, točnije dijabetes.
Doduše, moramo napomenuti da veza između vlakana i glikemijskog indeksa nije uvijek očita, jer postoje i neke namirnice koje su bogate vlaknima, ali i visokog su glikemijskog indeksa. No tu je najčešće riječ o prerađenoj hrani.
Nemojte zaboraviti da postoji i hrana bogata vlaknima koja je bkrcata i šećerom. Samo ako je udio šećera manji od pet grama na 100, možete bez problema odabrati to što gledate zaljubljenim pogledom.
Isto tako, nemojte se zavarati bojama, jer postoji više nego dovoljno žitarica i vrsta kruha koji su tamno smeđe boje, a imaju dodano 10 ili više posto šećera. Zapamtite, nema alternative, nego da čitate etikete s razumijevanjem.
A moguće je i da konzumirate previše vlaknaste hrane, iako se to događa jako rijetko, jer se može konzumirati do 358 grama dnevno bez ikakvih poznatih nuspojava, piše Independent.
