Nema dečka, nije probala alkohol - ona je novi Einstein

Kad se u siječnju 2008. na YouTubeu pojavio osmominutni video pod naslovom “Sabrina gradi zrakoplov za tatu”, mnogi “internauti” koji su slučajno nabasali na tu snimku vjerojatno su pomislili da je riječ o šali ili možda o nekoj reklamnoj kampanji. No svi koji su video odgledali do kraja morali su ostati zapanjeni – Sabrina, 14-godišnja djevojčica, doista je u tatinoj garaži, za samo 363 dana, sasvim sama sastavila avion spreman za polijetanje. “Jesam li ti rekla, tatice, jesam li?!”, čujemo je kako uzbuđeno viče i potom se baca ocu u naručje, razdragano se smijući. U pozadini je tipično dvorište u američkom predgrađu, travnjak s toboganom i razbacanim loptama, a ispred garaže zadovoljno se okreće propeler Sabrinine jednomotorne letjelice. Do danas je taj video pogledan gotovo milijun puta, a zaigrana djevojčica iz garaže u međuvremenu je postala slavna fizičarka, nova nada američke znanosti, koju neki uspoređuju s Albertom Einsteinom. Sabrina Gonzalez Pasterski, “ponosna Amerikanka kubanskog podrijetla prve generacije”, rođena je 1993. godine u Chicagu i nikad nije imala dečka, okusila alkohol niti zapalila cigaretu, nije prisutna na društvenim mrežama i nema pametni telefon.

Izgubljen 50 godina Life Luda priča o liječniku koji je ukrao Einsteinov mozak

Njezin nadimak, PhisicsGirl, svejedno je dio američke društvene svijesti; već se 2010. godine, sa samo 16 godina, našla na naslovnici Chicago Tribunea kao najmlađa osoba u povijesti koja je letjela vlastitom letjelicom; kao 19-godišnjakinji časopis Scientific American posvetio joj je svoju kolumnu “30 Under 30”, a redovito je uvrštena i u popis All Stars mladih talenata časopisa Forbes. Dodiplomski studij završila je na prestižnome Massachusetts Institute of Technology (MIT) s prosjekom 5, kao prva žena u klasi u posljednjih 20 godina. Trenutačno pohađa doktorski studij na Sveučilištu Harvard, čeka je posao u NASA-i, u svojem je timu želi i utemeljitelj Amazona Jeff Bezos. A tek su joj 24 godine!

Njezina majka kaže da je već s pet točno znala što želi raditi u životu: “Kad narastem, želim dizajnirati avione”, ustvrdila je tad Sabrina. Kad je s devet godina odlučila naučiti pilotirati, roditelji su je podržali. “Kad si dijete, imaš svakakve velike planove koje želiš ostvariti kad narasteš; mislim da je bitno ne zaboraviti te snove”, smatra Sabrina. I nije ih zaboravila. Dok su njezini vršnjaci igrali videoigre i spavali do kasno, ona je sagradila avion. Objasnila je to ovako: “Oduvijek sam željela upisati MIT. Moja mama ne voli letjeti, ali mi je jednom rekla da će letjeti u avionu koji ja napravim. I tako sam odlučila napraviti avion kako bi mama i tata lakše dolazili k meni kad budem studirala”. Sabrina je imala 13 godina kad je dobila avion na sastavljanje. Htjela je da njezina letjelica ima snažan pogon; prvih mjesec dana sastavljala je motor spajajući dijelove triju različitih motora. Dobila je za njega odobrenje od Savezne uprave za avijaciju (FAA) i šifru “Sabrina 0-200-A”. Potom je sedam mjeseci radila na trupu aviona, a posljednja četiri provela je sređujući mu unutrašnjost. Pritom nije niti jedan jedini dan izostala iz škole. I sve je dokumentirano videom. Svanuo je dan 363; po povratku iz škole Sabrina se pita: “Je li danas taj dan?”. Vraćamo se na prizor s početka snimke: motor se uključuje, propeler se naglo počinje okretati, vidimo tatu Marka i Sabrinu, koja uzbuđeno skakuće i dječjim glasićem uzvikuje: “Nevjerojatno! Fenomenalno!”. Šalje tati slatku pusu, a snimka se sužava i zamrzava na prizoru atestne pločice na kojoj velikim slovima stoji: “Sabrina Aircraft Engine”.

Sve to ne bi bilo moguće bez interneta i pomoći drugih ljudi, tvrdi Sabrina, no ta je letjelica naviještala ono što će tek doći: niti desetljeće poslije mladu ženu čiji mozak, po mišljenju mnogih, radi kao malo koji u povijesti ljudskog roda, proglasili su novim Einsteinom – njezina budućnost, sad je jasno, nema granica. Iako je odavno sa sastavljanja aviona prešla na teorijsku znanost, Sabrina ističe da joj je to iskustvo pomoglo razumjeti zakone fizike “na opipljiv način”. Na Harvardu se bavi proučavanjem crnih rupa i prostorvremena, s fokusom na razumijevanju sile gravitacije u kontekstu kvantne mehanike.

Psihologija Znanost Ovo su dokazi da 'nadareno dijete' ne postoji

Jedna je njezina ideja privukla čak i pozornost američkog ministarstva unutarnjih poslova. Dokazala je s 95-postotnom sigurnošću da je moguće detektirati radioaktivnost s udaljenosti od oko 300 metara iznad zemlje. Predložila je stoga vladi da sve jednomotorne letjelice opremi Geigerovim brojačem kako bi se lakše detektirala potencijalna teroristička prijetnja iz ilegalnih radioaktivnih izvora. Pasterski kaže da ju je oduvijek privlačilo testiranje granica mogućeg. “Do fizike su me dovele godine pomicanja granica onoga što mogu ostvariti”, rekla je u jednom intervjuu. Kao jednu od posebnih sposobnosti  koje navodi u svojem životopisu stoji; “uočavanje elegancije unutar kaosa”, a svoju ljubav prema fizici objašnjava jednostavno: “Fizika je sama po sebi dovoljno uzbudljiva. Nije to posao od 9 do 17. Kad ste umorni – spavate, a kad niste – bavite se fizikom”. Simpatična djevojka raščupane kose i velikih očiju osvojila je svijet fizike poput uragana i već se dovoljno dokazala da bi joj moglo biti oprošteno čak i da odluči do kraja života živjeti na staroj slavi. Pojavila se naizgled niotkuda, no to nije sasvim točno. 

Sabrina je “isplivala” kao dio općeg trenda među mladima u Sjedinjenim Državama, gdje je broj svršenih studenata fizike s najniže razine u četiri desetljeća dosegnute 1999. godine, samo desetljeće i pol kasnije, godine 2015., skočio na rekordnih 8081, što se dijelom pripisuje i sve većem broju žena u fizici. Sabrina ništa ne uzima zdravo za gotovo; ona neumorno istražuje dalje, smatra da se mora neprekidno dokazivati – lekcija koju je, kaže, naučila još u srednjoj školi, kad je na pitanje nastavnika što je dosad postigla u životu odgovorila: “Napravila sam avion”, njegova je duhovita reakcija postala njezina životna mantra: “Baš lijepo, ali što si napravila u posljednje vrijeme?”. Upravo će to biti naslov predavanja koje će u veljači ove godine održati u Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi. U CERN-u se već ranije bavila istraživanjima širokog spektra na polju fizike, uključujući potragu za Higgsovim bozonom, novim dimenzijama i česticama od kojih je sastavljena tamna tvar. U međuvremenu je stažirala i u Bezosovoj tvrtki za svemirska istraživanja i razvoj, Blue Origin, NASA-inu Svemirskom centru Kennedy te u Boeing Phantom Worksu, dijelu tvrtke Boeing koji se bavi razvojem naprednih vojnih proizvoda i tehnologije, a njezine znanstvene članke u svojim je radovima citirao i sam “kralj fizike” Stephen Hawking.

Geoffrey Rush Kultura Oskarovac: 'Šulja nam se totalitarizam kao Nijemcima 30-ih'

Maksimalno fokusirana na svoj znanstveni rad, Pasterski uspjeh doživljava sa skromnošću istinskih velikana: 

“Ja sam samo obična studentica. Imam još toliko toga naučiti. Ne zaslužujem svu tu pozornost”, napisala je na svojoj web stranici physicsgirl.com. To je ujedno jedino virtualno mjesto na kojemu je prisutna jer Sabrina nema čak ni pametni telefon i, za razliku od većine vršnjaka, potpuno izbjegava društvene mreže – nećete je pronaći na Facebooku, Instagramu, Twitteru, pa čak ni na LinkedInu. Na web stranici objavljuje podatke o svojim postignućima i priznanjima, no čini se da joj pozornost nije uvijek posve ugodna; na članak u kojemu je nazivaju novim Einsteinom reagirala je komentarom – “Ispričavam se zbog naslova; čini se da moji mentori polažu astronomski visoke nade u mene”.

Kaže da ima pregršt bliskih prijatelja, ali da nikad nije imala dečka, nikad nije probala alkohol niti povukla dim cigarete. “Radije bih ostala posve budnom, i nadam se da ću biti upamćena po onome što radim a ne po onome što ne radim”, rekla je. Zovu je wunderkindom suvremene fizike i njezini joj mentori predviđaju veliku slavu, no Pasterski ostaje čvrsto na zemlji: “Kad teoretičar tvrdi da će otkriti nešto konkretno unutar šireg vremenskog raspona, to je praktički garancija da mu to neće poći za rukom”. Ipak, osim ako niste fanatičan ljubitelj fizike, vrlo je vjerojatno da, barem dosad, niste imali pojma tko je Sabrina Gonzalez Pasterski. Ako je tako, ne brinite se. Sudeći po onome što o njoj misle neki u globalnoj znanstvenoj zajednici, svijet će uskoro dobro znati njeno ime jer ta bi mlada žena mogla postati dostojna nasljednica divova fizike poput Hawkinga ili Einsteina