Prije nekoliko godina, znanstvenici su proveli ovaj eksperiment u realnom okruženju. U tvornici čelika ThyssenKrupp u Njemačkoj. Jutarnju smjenu dodijelili su ranoraniocima, a večernju 'sovama'.
Iako su u početku bili skeptični prema ovom pokusu, uskoro su shvatili da je korisno uskladiti radno vrijeme s unutarnjim satom zaposlenika i njihovim navikama, pa su im istraživači pomogli da se bolje odmore i više spavaju.
"Dobili su 16 posto više sna, što znači da, kad se zbroje svi dani u tjednu, spavali su gotovo jednu cijelu noć više, a to je jako, jako puno", rekao je Till Roenneberg, kronobiolog sa sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu.
Posljednjih godina, američki učitelji posvećuju veću pozornost potrebama svojih učenika za spavanjem, uz sve veću raspravu o odgađanju početka nastave. Sad tu praksu slijedi sve veći broj tvrtki potičući svoje zaposlenike da rade kad su njihovi organizmi najodmorniji i najorniji za rad, piše New York Times.
"Ako ne spavate kako treba to je veliki financijski teret za poslodavce. Procjene idu i do jedan posto bruto nacionalnog proizvoda, a slični rezultati pokazali su se i u Njemačkoj i u SAD-u", rekao je dr. Roenneberg.
Nova znanost otkrila je da svatko od nas ima optimalno vrijeme kad utone u san i kad se budi, i to je personalizirani biološki ritam poznat kao 'kronotip'. Ako ne spavate u vrijeme kad vaše tijelo želi spavati, kad je u tzv. biološkoj noći, ili ako ne spavate dobro ili dovoljno dugo, to ne uzrokuje samo umor, nego i utječe na smanjenu radnu učinkovitost i pogreške, kao i na zdravstvene tegobe, tjeskobu i depresiju.
"Čak 80 posto ljudi ima raspored radnog vremena koji se kosi s njihovim biološkim satom. Problem je ogroman, ako uzmemo u obzir vaš individualni kronotip i radno vrijeme, vrlo je velika vjerojatnost da postoji veliko odstupanje", kaže dr. Celine Vetter, profesorica na Sveučilištu Colorado, direktorica cirkadijalnog laboratorija.
Stvar je vrlo jednostavna: Ako se budite budilicom, niste u skladu sa svojom biologijom. Studije provedene s radnicima u pozivnom centru tvrtke za mobilnu telefoniju, te proizvođača ambalaže i tvrtke za transport nafte pokazuju da su ti zaposlenici pod stresom i da mogu osjetiti više nelagode. To je neusklađenost, ali nije samo riječ o radnom vremenu. Studija Harvard Medical Schoola za 2015. otkrila je da kod noćnih ptica rad tijekom dana povećava rizik od dijabetesa.
Među tvrtkama koje žele riješiti problem je 'Southwest Airlines', koji omogućuje pilotima da biraju između rasporeda jutarnjih i večernjih letova. Ratna mornarica SAD-a nedavno je odredila šihtu u podmornicama u trajanju od 18 za 24 što više odgovara biološkom ritmu mornara. U nekim farmaceutskim, softverskim i financijskim tvrtkama menadžeri očekuju zaposlenike da dođu u ured samo na nekoliko sati usred dana ili da potpuno rade izvan radnog mjesta.
"Mislim da će cirkadijalni ritmovi biti veliki problem za ljudske resurse u budućnosti", rekla je Camilla Kring, danska konzultantica koja je pomogla zaposlenicima u AbbVie, Roche, Medtronic i drugim tvrtkama da nauče poštivati svoje prirodne cikluse spavanja. "Stvarno ima smisla razmišljati o tome kad ljudi imaju najviše energije i kad mentalno dosegnu vrhunac."
Umor radnika odigrao je veliku ulogu u mnogim nesrećama na radnom mjestu, a najpoznatija je eksplozija Challengera i Exxon Valdezovog izlijevanja nafte, ali bez sumnje bezbroj više dogodi ih se tijekom dolaska ili odlaska s posla. Nacionalna uprava za sigurnost prometa na cestama procjenjuje da pospani vozači uzrokuju i do 16.5 posto fatalnih sudara.
Istraživanje koje je prošle godine objavilo Nacionalno vijeće za sigurnost utvrdilo je da 97 posto radnika na poslu ima barem jedan faktor rizika od umora, a 27 posto ih je prijavilo da su nenamjerno zaspali na poslu u prethodnom mjesecu. Čak 16 posto kaže da su imali najmanje jedan sigurnosni incident zbog umora.
"Naše društvo organizirano je u ritmu 24/7 tako da smo znali da umor definitivno utječe na dio radne snage, ali nismo očekivali da će umor utjecati na gotovo 100 posto naše radne snage", ", rekla je Emily Whitcomb.
U eksperimentu iz 2014. Christopher Barnes sa Sveučilišta Washington i njegovi kolege zatražili su od 142 osobe s ekstremnim kronotipovima da se pojave u laboratoriju ili u 7 sati ujutro ili u ponoć na kockarsku igru koja nudi mogućnost osvajanja nagrade od 500 dolara. Temeljilo se na sustavu laganja i istine. Ranoranioci su lagali 18 posto više u ponoć, nego ako bi igrali ujutro. Noćne ptice su pak lagale 16 posto više ako su igru igrali u sedam ujutro.
Dr. Roenneberg je prikupio podatke od 300.000 ljudi i otkrio da najčešći kronotip - kakav ima oko 13 posto stanovništva - spava od oko ponoći do 8 sati ujutro. Trideset i jedan posto ljudi ima ranije prirodno vrijeme za spavanje, a 56 posto ima kasnije. To znači da za najmanje 69 posto stanovništva, dolazak u ured od 8 ili 9 sati zahtijeva buđenje prije nego što je njihovo tijelo spremno.
No, ne slažu se svi stručnjaci s takvom računicom. Neki ljude svrstavaju u tri grupe - jutarnje, večernje i 'srednje' tipove kojih je manje.
Da biste odredili svoj kronotip, zamislite da imate dva tjedna odmora koji možete provesti kako vam srcu drago. Bez obaveze da se ustajete ujutro ili da liježete, nemate kućnih ljubimaca zbog kojih morate ići u šetnje, niti djece da vas bude. Ali nemate ni umjetnog svjetla tijekom noći koje bi vas pomicalo prema noćnom tipu, kao ni ispijanja kave ili čajeva. U koje vrijeme ste skloni zaspati i probuditi se? Nemojte se iznenaditi ako niste sigurni. Nakon što su godine proveli u radu i ispunjavajući društvene obaveze na račun sna, „mnogi ljudi nemaju pojma koji ritam imaju“, rekla je gospođa Kring.
Kronotipovi se mijenjaju na predvidiv način tijekom života. U dobi između 12. i 21. godine, svi imaju prirodni raspored spavanja koji se pomiče na 2 i pol sata kasnije - zbog čega adolescenti imaju toliko problema da se probude ujutro kad moraju u školu. Nakon toga, kronotip se kreće u drugom smjeru, zbog čega se starije osobe obično bude ranije nego u mladosti
.
Ali kronotip određuje više nego ritam spavanja. On orkestrira predvidljive 'špice' i padove energije tijekom 24-satnog dana. Takozvani „prozor cirkadijalnog pada“ - sati kada je tijelo najmanje prilagođeno budnosti - obično se javlja između 2 i 6 sati ujutro. Još jedan, manji pad 12 sati kasnije, u popodnevnim satima.
Postoje i dvije 'špice' kad smo oštroumni i brzo reagiramo. Jedna se javlja unutar sat ili dva nakon buđenja, a druga nakon dnevnog pada. Ovaj ciklus se pomiče na ranije kod jutarnjih tipova, a na kasnije kod osoba koje su večernji tipovi.
U danskim uredima farmaceutske tvrtke AbbVie zaposlenici biraju radno vrijeme prema svojoj biološkoj snazi. U 9-satnom programu obuke saznali su kad su zreli za kreativne ili izazovne zadatke. Razdoblja slabije potrošnje energije namijenjena su svakodnevnim zadacima, kao što je čitanje e-pošte ili obavljanje administrativnih poslova. Prilagođenim radnim vremenom radnici štede i vrijeme za putovanje na posao ili s posla, i tako mogu bolje povezati svoj privatni i profesionalni život, a ne gube vrijeme i u prometnim gužvama. Primjerice mogu odvesti djecu u školu, a raditi navečer kad ona zaspu.
Zadovoljstvo zaposlenika ravnotežom između poslovnog i privatnog života poraslo je s 39 posto prije 10 godina, kada je program pokrenut, na gotovo 100 posto danas.
Neke tvrtke ograničavaju sastanke na "uobičajene sate”, između, recimo, 10 i 15 sati, kako bi udovoljili različitim rasporedima. U tvrtki Phase2, za razvoj softvera u Oklahoma Cityju, svaki se tjedan završava s tzv. "produktivnim petkom", kada se od zaposlenika očekuje da rade odakle god žele.
U Sydneyu, na primjer, članovi kirurškog tima moraju imati slične kronotipove jer moraju biti u top formi istovremeno. Ali u nuklearnoj elektrani, radnici bi trebali imati različite energetske vrhove, tako da je netko uvijek na oprezu.
No, dok mnoge korporacije obećavaju fleksibilnost, prelazak s tradicionalnih 'od 9 do 5' zahtijeva kulturnu promjenu. Studija iz 2014. koju je vodio dr. Barnes pokazala je da mnogi menadžeri imaju ukorijenjene predrasude u korist 'ranih ptica', koje su smatrali savjesnijim samo zato što su rano dolazili na posao.
No, pridržavanje tradicionalnog radnog vremena može biti kontraproduktivno.
Mnogim uredskim djelatnicima jednostavno pomicanje radnog vremena za sat ili dva već bi dalo bolje rezultate. Budući da se mnogi ljudi nalaze u sredini kronotipskog kontinuuma i bude se prirodno oko 8 ili 9 sati, samo taj mali pomak bio bi značajno olakšanje. olakšanje.
"Govorimo samo o jednom satu! Nije riječ o revoluciji!", rekla je Kring.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
mogu tako mjesec dana