Znanstvenici tvrde - dijamanti nisu nikakva rijetkost i ima ih mnogo više nego što se misli. Zapravo prema istraživanjima Massachusetts Institute of Technology - kad bi doprli do svih zaliha koje se kriju u zemlji, cijena bi im drastično pala, javlja CNN.
Nova studija interdisciplinarnog tima istraživača koristila je seizmičku tehnologiju - istu vrstu koja se koristi za mjerenje potresa - i došli su do spoznaje da duboko u zemlji leži 1.000.000.000.000.000 tona dijamanata. Onima koji ne znaju pročitati ovu brojku - to je kvadrilijun tona - odnosno tisuću puta više od jednog trilijuna.
Svejedno, do njega nećemo tako skoro doprijeti. Naime, ova ležišta dijamanata nalaze se na dubinama koje je poznatim tehnologijama nemoguće dohvatiti. Nalaze se na dubini između 150 i 250 kilometara ispod površine.
Ako se zna da je dijamantni rudnik Mir u Rusiji - druga rupa po dubini na svijetu, duboka tek 400-tinjak metara, teško da će se za našeg vijeka pronaći tehnologija koja bi mogla doprijeti do ovog vrijednog nalazišta.
Znanstvenici su do ovih fascinantnih brojki došli koristeći zvučne valove za mjerenje, jer se njihova brzina mijenja ovisno o sastavu, temperaturi i gustoći stijena i minerala kroz koje putuju.
Duboko u zemlji su kratoni, mase stijena oblikovane poput planina okrenutih naopako i nastale su prije otprilike 500 milijuna godina, i najstariji su dio Zemlje, te su preživjeli stvaranje i razbijanje kontinenata. Nalaze se na dubinama od oko 200-tinjak km.
Oni su obično hladniji i manje gusti od okolnih stijena i rezultiraju bržim zvučnim valovima.
No, znanstvenici su primijetili da su valovi još brži kad se kreću kroz dno kratera, tzv. korijene.
Stoga su spojili virtualne stijene, izrađene od mogućih kombinacija različitih materijala i pomoću trodimenzionalnih modela, uspoređivali brzine zvukova u različitim varijacijama.
Zvuk putuje dijamantom dvaput brže nego kroz ostale vrste stijena, pa je tim shvatio da mora postojati i u kratonima.
"Dijamanti savršeno odgovaraju jer su malo gušći a ne trebamo ih mnogo", rekao je Ulrich Faul, istraživač na MIT-ovom Odjelu za Zemlju, atmosferske i planetarne znanosti i viši suradnik na studiji.
Faul, koji je radio u laboratoriju s timom seizmologa, geologa i drugih znanstvenika, malo je povećao količinu dijamanta u virtualnim stijenama dok nisu postigli kombinaciju koja je stvorila iste brzine prolaska valova koje su iskazale pri mjerenjima seizmičkim tehnologijama u Zemlji.
Ono je iznosilo 1-2% u odnosu na kraton.
Zatim su taj postotak pomnožili s ukupnim volumenom kratonskog korijena u Zemlji, koji su procijenili mapiranjem novih i starih formacija stijena.
Tako su došli do brojke od jednog kvadrilijuna dijamanata, što je 1000 puta više nego su očekivali.
Faul kaže da je vrlo logično da su se dijamanti formirali upravo na tom mjestu jer je za njihovo stvaranje potreban ekstremno visoki pritisak i ekstremno visoka temperatura. Težina svih stijena pruža idealne uvjete za njihovo formiranje duboko u Zemljinom plaštu.
Dijamanti koji završavaju u ogrlicama i prstenju potječu sa zemljine površine, a formirani su obično tijekom vulkanskih erupcija, rekao je Faul CNN-u.
U studiji su sudjelovali istraživači iz raznih znanstvenih institucija, uključujući i kalifornijsko sveučilište Berkeley, zatim Harvard, pa sveučilište iz Melbournea i Sveučilište za znanost i tehnologiju iz Kine, te mnogi drugi.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
jupi